Tjedna najava od 27. studenog do 3. prosinca 2023.

AKTIVNOSTI UREDA EUROPSKOG PARLAMENTA I PARTNERA

Petak, 1. prosinca, 10 sati
Liberato Talk: Mladi su INkluzivni
Sveučilišni odjel za stručne studije, Sveučilište u Splitu
Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj sudjeluje na konferenciji udruge Liberato posvećene promicanju inkluzivnog obrazovanja, poticanju suradnje između akademske i poslovne zajednice te međunarodnoj mobilnosti studenata. Konferencija se održava uoči Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, a uz predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti te Sveučilišta u Splitu, sudionicima će se obratiti i zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko. Marko Boko iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj predstavit će institucionalnu kampanju zajednoza.eu, usmjerenu na poticanje građana na što veću izlaznost na predstojećim europskim izborima.

Subota, 2. prosinca, od 12:45 - 13:15 sati
Europski parlament na KOMferenciji: Umjetna inteligencija i istina
Hrvatski dom, Split
Tema ovogodišnjeg splitskog izdanja KOMferencije jest izvrsnost i uloga odnosa s javnošću u društveno poželjnim promjenama. Ured Europskog parlamenta sudjeluje na panelu o umjetnoj inteligenciji, njezinom utjecaju na javnu komunikaciju i percepciju istine. Panelisti su: prof. dr.sc. Marijana Grbeša (Fakultet političkih znanosti, Zagreb), Jan Kukovec (916 HUB, Slovenija) i Marin Katušić (Index.hr), moderira Barbara Peranić (Ured Europskog parlamenta).KOMferencija je  središnje strukovno događanje Hrvatske udruge za odnose s javnošću s tradicijom dužom od dvadeset godina.

BRUXELLES - IZDVOJENO

Predsjednica ESB-a Lagarde. Zastupnici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku u ponedjeljak će se sastati s predsjednicom Europske središnje banke Christine Lagarde i raspravljati o monetarnoj politici i dinamici inflacije u europodručju i Sjedinjenim Državama. Razmotrit će i rizike koje klimatske promjene predstavljaju za gospodarstvo i financijski sektor.

Sigurnost na cesti. Odbor za promet u srijedu će glasati o dvije direktive koje se tiču sigurnosti na cestama. Jednom od njih se stvara okvir za međusobno priznavanje odluka o diskvalifikaciji u vožnji i oduzimanju vozačkih dozvola u cijeloj Uniji. Drugom se proširuje popis prometnih prekršaja koji pokreću prekograničnu istragu i provedbu kaznenog postupka. Trenutačno 40 % prometnih prekršaja nerezidentnih vozača ostaje nekažnjeno.

Europski prostor za zdravstvene podatke. Odbori za građanske slobode i okoliš u utorak će glasati o uspostavi europskog prostora za zdravstvene podatke. Time će se omogućiti prijenos podataka o pacijentima diljem EU-a, sigurna i zaštićena razmjena anonimiziranih zdravstvenih podataka za istraživanja, inovacije, donošenje javnih politika i bolje pružanje zdravstvene zaštite.

Streaming glazbe. Odbor za kulturu i obrazovanje u utorak će usvojiti niz prijedloga vezanih uz kulturnu raznolikost i uvjete za autore na europskom tržištu internetskog prijenosa glazbe. Među ostalim, predlaže se povećanje naknade umjetnicima, veća transparentnost u algoritmima preporuka streaming platformi te mogućnost uvođenja kvota za europska djela na platformama za internetski prijenos glazbe.

Tjedan prava osoba s invaliditetom. Parlament će prvi put obilježiti Tjedan prava osoba s invaliditetom kako bi na taj način iskazao potporu potpunoj integraciji osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života. Održat će se niz javnih rasprava i događanja kako bi se analizirale postojeće inicijative i razmotrili neriješeni izazovi.

75. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima. Na inicijativu Pododbora za ljudska prava, Parlament u srijedu organizira konferenciju na visokoj razini, povodom 75. obljetnice Opće deklaracije o ljudskim pravima. Konferenciju će otvoriti predsjednica EP-a Roberta Metsola, nakon čega će uslijediti uvodni govori visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka i povjerenice Komisije za međunarodna partnerstva Jutte Urpilainen.

Belgijsko predsjedništvo Vijećem EU-a / Konferencija predsjednika. Kako bi se pripremili za nadolazeće belgijsko predsjedanje Vijećem koje počinje u siječnju 2024., predsjednica Parlamenta i čelnici klubova zastupnika (Konferencija predsjednika) u četvrtak će se sastati s belgijskom vladom predvođenom premijerom Alexanderom de Croom.

Kalendar predsjednice. Roberta Metsola će u petak biti u Lisabonu gdje će sudjelovati u raspravi s mladima „Nije baš jednostavno. Mladi i politika“.

Detaljniji raspored tjednih aktivnosti radnih tijela Europskog parlamenta dostupan je ovdje.

MULTIMEDIJSKA RUBRIKA

Rad Europskog parlamenta možete pratiti na internetskim stranicama u multimedijskoj rubrici iz koje izdvajamo: 

Monetarni dijalog: https://europa.eu/!6Ptxxq
Rasprave o slučajevima kršenja ljudskih prava i demokraciji:https://europa.eu/!YbqNcn
Europska strategija za osobe s invaliditetom: https://europa.eu/!PDChRd

                                                  
AKTIVNOSTI HRVATSKIH ZASTUPNIKA*  

TOMISLAV SOKOL (HDZ - EPP)
U utorak će zastupnici glasovati o izboru doc. dr. sc. Tomislava Sokola za potpredsjednika Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO). Za funkciju potpredsjednika Odbora IMCO, zastupnik Sokol nominiran je kao kandidat Kluba zastupnika EPP-a. Isti dan, na zajedničkoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) glasovat će se o EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici, zakonodavnom aktu na kojem je zastupnik Sokol radio posljednjih godinu dana kao glavni izvjestitelj Europskog parlamenta. U srijedu, Sokol organizira konferenciju u Europskom parlamentu na temu nezaraznih bolesti. Tijekom tjedna, Sokol govori na nekoliko događaja na temu zdravstva te će održati sastanke s raznim dionicima na istu temu.

ŽELJANA ZOVKO (HDZ - EPP)
Željana Zovko će ovaj tjedan sudjelovati na sastanku Odbora za vanjske poslove na kojem će se glasovati o izvješću o preventivnoj diplomaciji, koje je Zovko inicirala i za koje je imenovana izvjestiteljicom Europskog parlamenta. Također, glasovat će se o izvješću o parlamentarnoj diplomaciji, na kojem je radila kao izvjestiteljica Kluba zastupnika EPP-a. Također će kao suizvjestiteljica za instrument IPA III razmijeniti mišljenja na redovnom Geopolitičkom dijalogu s povjerenikom za proširenje i susjedstvo Varhelyjem. Pored toga, kao šefica promatračke misije EU-a za izbore u Hondurasu će izvijestiti o implementaciji prioritetnih preporuka za reformu izbornog procesa, a kao članica će sudjelovati i na sastanku upravnog odbora Europske zaklade za demokraciju. Zovko će u sklopu Izaslanstva za odnose sa SAD-om sudjelovati na 87. Transatlantskom zakonodavnom dijalogu u Washingtonu.
*Napomena: raspored parlamentarnih nestranačkih aktivnosti zastupnika objavljujemo isključivo na temelju informacija dostavljenih od strane njihovih ureda.

U FOKUSU

Poticanje čistih tehnologija u Europi
Uvođenje čistih tehnologija, kao što su solarna i vjetroenergetska postrojenja, ali i skladištenje ugljika, ključno je za postizanje klimatskih ciljeva Europe za 2030. i 2050. Prema izvješću Međunarodne agencije za energiju za 2023., ako zemlje diljem svijeta u potpunosti ispune svoje obveze u području energije i klime, tržište ključnih čistih tehnologija moglo bi se povećati više od tri puta do 2030., u usporedbi s trenutačnom vrijednošću, a broj radnih mjesta u tom sektoru mogao bi se povećati sa 6 na 14 milijuna. Europa te tehnologije u velikoj mjeri uvozi, dok druge zemlje rade na proširenju kapaciteta za proizvodnju čiste energije. U ožujku 2023. Europska komisija predložila je Akt o industriji s nultom neto stopom emisija kako bi se pridonijelo jačanju europskih proizvodnih kapaciteta za čistu tehnologiju. Akt je dio Zelenog plana i treba osigurati temelj za cjenovno pristupačan, pouzdan i održiv sustav čiste energije. Time će se povećati konkurentnost i otpornost industrije EU-a. Komisija smatra da se zakonodavstvom smanjuje i rizik od zamjene ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima u prošlosti novim strateškim ovisnostima. U Aktu se predlažu mjere kojima se želi osigurati da EU do 2030. može proizvesti najmanje 40 % vlastitih potreba za zelenim tehnologijama. Tehnologije koje se promiču su solarne fotonaponske i termalne tehnologije, tehnologije energije vjetra na kopnu i energije iz obnovljivih izvora na moru, tehnologije baterija/skladištenja... Aktom se određuje cilj skladištenja najmanje 50 milijuna tona CO2 do 2030. Njime se također nastoji podržati razvoj vještina potrebnih za industriju čiste energije, na razini EU-a, ali i na lokalnim razinama. U doradi Komisijinog prijedloga, zastupnici su predložili proširenje područja primjene kako bi se obuhvatile komponente, materijali i strojevi za proizvodnju tehnologija čiste energije. Također su zatražili širi, sveobuhvatniji popis obuhvaćenih tehnologija, ubrzavanje postupka izdavanja dozvola te stvaranje uvjeta za uspostavu industrijskih parkova čiste tehnologije. Na prošlotjednoj plenarnoj sjednici Parlament je usvojio svoje stajalište o Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija i sada je spreman započeti pregovore s Vijećem o konačnom obliku zakona.