Proračunski odbor utvrdio prioritete za sljedeći dugoročni budžet EU-a

• Proračun za razdoblje nakon 2027. mora uvažavati trenutačnu geopolitičku, gospodarsku i ekološku situaciju te biti fleksibilan
• Komisijin pristup „jedinstvenog nacionalnog plana” ne može biti osnova za potrošnju u državama članicama
• Megafondovi kojima se spajaju postojeći programi nisu učinkoviti
• Parlament mora imati snažnu odgovornost pri dodjeli i praćenju sredstava

U izvješću usvojenom u srijedu s 23 glasa za, 9 protiv i 2 suzdržana, zastupnici naglašavaju potrebu za znatno ambicioznijim dugoročnim proračunom EU-a (višegodišnji financijski okvir – VFO) koji može ispuniti sve veća očekivanja građana EU-a u globalnom kontekstu koji se brzo mijenja. Trenutačna gornja granica potrošnje od 1 % bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-27 nije dovoljna za rješavanje sve većeg broja kriza i izazova, ističe se u izvješću. Budući da se SAD povlači iz svoje globalne uloge, potrošnja će se morati usmjeriti na rusku ratnu agresiju, vrlo izazovan gospodarski i socijalni kontekst, jaz u konkurentnosti, pogoršanje klimatske krize te krize bioraznolikosti, navodi se u izvješću.

Ne pojedinačnim nacionalnim planovima

Zastupnici se protive ideji Komisije da se za potrošnju nakon 2027. primijeni model „jedan nacionalni plan po državi članici” koji se upotrebljava u Mehanizmu za oporavak i otpornost. Umjesto toga, pozivaju na uspostavu strukture koja osigurava transparentnost i odgovornost Parlamenta te uključuje regionalne i lokalne vlasti i sve relevantne aktere. U izvješću se naglašava kontinuirana važnost kohezijske politike za poticanje gospodarske, socijalne i teritorijalne integracije, produbljivanje jedinstvenog tržišta, smanjenje nejednakosti te borbu protiv siromaštva i isključenosti.

Konkurentnost i obrana

Zastupnici smatraju da je prijedlog Komisije o Fondu za konkurentnost, kojim bi se objedinilo nekoliko postojećih programa, nedostatan. Umjesto toga pozivaju na novi, ciljani fond osmišljen za poticanje privatnih i javnih ulaganja s pomoću mehanizama za smanjenje rizika koje podupire EU, oslanjajući se na uspjeh instrumenata kao što su InvestEU i Inovacijski fond. U izvješću se ističe i potreba za povećanim ulaganjima u obranu kako bi se podržao sveobuhvatan sigurnosni pristup, ali se naglašava da se time ne smije ugroziti socijalna i ekološka potrošnja ili dugotrajne politike.

Pojednostavljivanje i odgovornost

Sljedećim dugoročnim proračunom mora se smanjiti nepotrebna birokracija za one koji primaju sredstva EU-a, ali se Komisiji ne smije dati veći manevarski prostor bez demokratskog nadzora Parlamenta. Jednostavniji proračun mora biti i transparentniji, kažu zastupnici. U izvješću se naglašava da se oblikovanjem proračuna mora zaštititi uloga Parlamenta u pozivanju izvršne vlasti na odgovornost, uspostavi strogih mehanizama odgovornosti i jamčenju potpune transparentnosti u odnosu na krajnje primatelje sredstava EU-a.

Fleksibilnost i vladavina prava

Fleksibilnost potrošnje također je ključna – kapaciteti za odgovor na krizu moraju se ugraditi u dugoročni proračun za svako područje politike, uz namjensku zaštitu humanitarne pomoći. Sljedeći proračun trebao bi uključivati dva posebna instrumenta: za pomoć u slučaju katastrofe i za druge nepredviđene izazove. U izvješću se ustraje u tome da pristup sredstvima EU-a mora biti povezan s poštovanjem vrijednosti EU-a i vladavine prava te se zagovara mehanizam pametne uvjetovanosti kako krajnji korisnici ne bi bili kažnjeni zbog djelovanja njihove vlade.

Otplata duga i zajedničko zaduživanje

Povrat troškova zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU ne smije ugroziti financiranje ključnih prioriteta EU-a, ustraju zastupnici. U izvješću se poziva na jasno razdvajanje otplate troškova zaduživanja i programske potrošnje. Također se potiče Vijeće da donese nove, istinske izvore prihoda za održivo financiranje zaduživanja i većih potreba Europe za potrošnjom. Zastupnici smatraju da je zajedničko zaduživanje održiva opcija za rješavanje velikih kriza diljem EU-a, kao što su sigurnost i obrana.

Izjave

„Želimo proračun EU-a koji bolje odražava nove prioritete Unije kao što su konkurentnost i obrana, uz istodobnu zaštitu dugotrajnih prioriteta kao što su poljoprivreda i kohezija. Stoga pozivamo na odgovorno i opravdano povećanje sljedećeg VFO-a, čime bi se premašilo samonametnuto ograničenje od 1 % BND-a. Odbacujemo i model Komisije „jedan nacionalni plan po državi članici”, za koji smatramo da nije prikladan za upravljanje potrošnjom u zemljama članicama. Današnje glasanje pokazuje da je Odbor za proračune Parlamenta ujedinjen i spreman za sljedeći prijedlog budžeta EU-a. Proeuropski klubovi zastupnika snažno podupiru za ambiciozniji proračun EU-a”, rekao je suizvjestitelj Siegfried Mureşan (EPP, RO).

„Naporno smo radili na uključivanju gotovo 2000 amandmana u naše izvješće, odražavajući viziju većine za sljedeći dugoročni proračun EU-a. Želimo da građani i regije budu u središtu sljedećeg VFO-a. Potrebna su nam snažna ulaganja kako bismo potaknuli stratešku autonomiju, gospodarsku otpornost i zelene ciljeve, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. Osim toga, ambiciozan proračun mora promicati socijalnu i teritorijalnu koheziju, uključivati nove i modernizirane izvore prihoda te jamčiti dostatna sredstva za sigurnost, obranu i pripravnost kao stup za osiguravanje pravednih i uspješnih društava, uz istodobno poštovanje vladavine prava i temeljnih vrijednosti EU-a", izjavila je suizvjestiteljica Carla Tavares (S&D, PT).

Sljedeći koraci

Parlament bi o izvješću trebao glasati na prvoj plenarnoj sjednici u svibnju, na kojoj će iznijeti svoje prioritete te tako dati doprinos prijedlogu Komisije o sljedećem dugoročnom proračunu EU-a. Očekuje se da će Komisija svoj prijedlog predstaviti u srpnju.

Kontekst

Dugoročni proračun EU-a, višegodišnji financijski okvir (VFO), obično se utvrđuje na razdoblje od sedam godina. Njime se definiraju maksimalne gornje granice potrošnje za različita područja politika. Uredbu o VFO-u donosi Vijeće jednoglasnom odlukom, uz prethodnu suglasnost Parlamenta (apsolutna većina). Trenutačni dugoročni proračun EU-a istječe 31. prosinca 2027. Oko 93 % proračuna EU-a financira regionalne i lokalne projekte te podupire poljoprivredu, istraživanje, obrazovanje i poduzetništvo

Poveznice

Usvojeni tekst bit će dostupan ovdje

Sve što trebate znati o dugoročnom proračunu EU-a

Odbor za proračune