Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu
Pregled najvažnijih aktivnosti zastupnika za vrijeme plenarne sjednice, od 20. do 23. listopada.
BLISKOISTOČNI MIROVNI SPORAZUM I ULOGA EU-a
U glavnoj raspravi u utorak ujutro zastupnici u Europskom parlamentu i predstavnici Komisije analizirat će bliskoistočni mirovni sporazumu i ulogu EU-a.
Pozdravljajući mirovni sporazum za Bliski istok, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola izjavila je da je EU spreman pomoći u osiguravanju njegove provedbe. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost pružanja potpore budućim vlastima i reformi Palestinske samouprave. U izjavi nakon što je sudjelovao na sastanku na vrhu u Sharm El-Sheikhu predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je da je EU spreman sudjelovati u Međunarodnom odboru za mir i podupirati prijelaznu upravu, oporavak i obnovu. Zastupnici su 11. rujna 2025. usvojili rezoluciju u kojoj se navodi da je stvaranje palestinske države ključno za mir, sigurnost Izraela i normalizaciju u regiji.
Od objave mirovnog sporazuma i stupanja na snagu prekida vatre, preostalih 20 preživjelih izraelskih talaca pušteno je na slobodu u zamjenu za 2000 Palestinaca koje je držao Izrael. Ključni aspekti mirovnog plana, kao što su razoružanje Hamasa, povlačenje izraelske vojske i buduće upravljanje Gazom, tek trebaju biti riješeni.
Poveznice
Besplatne fotografije, video i audio materijali
PRIORITETI PARLAMENTA ZA SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA U LISTOPADU
U srijedu ujutro zastupnici će s Europskom komisijom i danskim predsjedništvom raspravljati o pripremama za sastanak na vrhu EU-a 23. listopada.
Uoči sastanka šefova država ili vlada u Bruxellesu 23. listopada, na plenarnoj sjednici raspravljat će se o tome kako EU može nastaviti podupirati Ukrajinu protiv ruske agresije kao i o odgovoru EU-a na nedavne događaje na Bliskom istoku, na kojima su oslobađanje preostalih talaca i izraelsko povlačenje iz Gaze uslijedili nakon prve faze mirovnog sporazuma između Hamasa i Izraela.
Na sastanku će se čelnici i čelnice EU-a usredotočiti i na jačanje gospodarske konkurentnosti Europe, na temelju Kompasa za konkurentnost i Draghijeva izvješća, u kojima se poziva na veća javna ulaganja i opsežne gospodarske reforme. Također će se baviti europskom stambenom krizom, obrambenom i sigurnosnom politikom te načinima upravljanja migracijskim tokovima i osiguravanja zaštite granica.
Poveznice
Besplatne fotografije, video i audio materijali
Obavijest o sastanku na vrhu i preliminarni dnevni red
MODERNIZACIJA VOZAČKE DOZVOLE EU-a
Kako bi se poboljšala sigurnost na cestama, zastupnici namjeravaju potvrditi nova pravila EU-a o vozačkim dozvolama koja uključuju odredbe o vozačima početnicima, nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu i zabrani vožnje.
Očekuje se da će zastupnici u utorak potvrditi ažuriranje i promjene pravila EU-a o vozačkim dozvolama kako bi se osigurala diskvalifikacija nepažljivih stranih vozača. S obzirom na to da se na cestama EU-a godišnje izgubi gotovo 20 000 života, Parlament želi osigurati da pravila doprinose poboljšanju sigurnosti.
Nacrtom zakonodavstva, koji je Vijeće već potvrdilo, predviđaju se dodatna pravila za buduće vozače, koji će morati naučiti više o rizicima slijepog kuta i upotrebe telefona pri vožnji te povećati svijest o pješacima, djeci, biciklistima i drugim nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu. Ostale inovacije uključuju novu digitalnu vozačku dozvolu kojoj se može pristupiti putem pametnog telefona, probno razdoblje od najmanje dvije godine za nove vozače, vožnju uz pratnju za 17-godišnjake i mogućnost da 18-godišnjaci dobiju profesionalnu vozačku dozvolu za kamione te vozačku dozvolu za autobus od 21 godine.
Kako bi se ograničilo nekažnjavanje nepažljive vožnje u drugoj članici EU-a, državi koja je izdala vozačku dozvolu morat će biti poslana obavijest o oduzimanju, suspenziji, ili o ograničenju vožnje u inozemstvu kako bi se izvršila kazna i osigurala njezina učinkovita prekogranična primjena. Glasanje o tom prijedlogu također će se održati u utorak.
Kontekst
Revidirana pravila EU-a o vozačkim dozvolama dio su paketa o sigurnosti na cestama koji je Komisija predstavila u ožujku 2023., a čiji je cilj poboljšati sigurnost svih sudionika u cestovnom prometu i što više približiti se nultoj stopi smrtnih slučajeva u cestovnom prometu u EU-u do 2050. („Vizija nula”).
Poveznice
Nacrt pravila EU-a o vozačkim dozvolama
Dokumentacija o postupku u vezi s vozačkom dozvolom EU-a
Think-tank EP-a: Istraživanje o vozačkoj dozvoli (listopad 2025.)
Nacrt pravila EU-a o zabrani vožnje
Dokumentacija o postupku (zabrana vožnje)
Think-tank EP-a: Istraživanje o zabrani vožnje (listopad 2025.)
DOBITNIK NAGRADE SAHAROV ZA 2025.
Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola objavit će dobitnika Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2025. oko podneva na plenarnoj sjednici u srijedu.
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja najveće je priznanje EU-a za ljudska prava. Parlament ga dodjeljuje od 1988. pojedincima, skupinama ili organizacijama koje pokazuju iznimnu predanost ljudskim pravima, slobodi izražavanja ili obrani demokratskih vrijednosti. Ove su godine zastupnici iz Odbora za vanjske poslove i Odbora za razvoj 16. listopada odabrali za finaliste sljedeće kandidate (abecednim redom imena zemalja iz kojih dolaze):
• Zatvoreni novinari Andrzej Poczobut iz Bjelarusa i Mzia Amaglobeli iz Gruzije;
• Novinari i humanitarni radnici u Palestini i svim područjima sukoba, koje predstavljaju Palestinski novinarski sindikat, Crveni polumjesec i UNRWA;
• Studenti iz Srbije.
Dobitnika Nagrade Saharov izabrat će Konferencija predsjednika, koju čine predsjednica Metsola i čelnici klubova zastupnika. Svečanost dodjele nagrada održat će se 16. prosinca tijekom plenarne sjednice Parlamenta u Strasbourgu.
Poveznice
Poveznica na videoizjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove, Odbora za razvoj i Pododbora za ljudska prava (16.10.2025)
Priopćenje za medije: Predstavljanje kandidata za Nagradu Saharov za 2025.
Infografika – Kako funkcionira Nagrada Saharov?
Internetske stranice Nagrade Saharov
POJAČANO FINANCIRANJE UKRAJINE I UPOTREBA ZAMRZNUTE RUSKE IMOVINE
O „zajmu za ratnu odštetu” za financiranje obnove i obrane Ukrajine raspravljat će se s predstavnicima Komisije i Vijeća u utorak.
EU upravo priprema ambicioznu inicijativu za upotrebu zamrznute imovine ruske središnje banke u iznosu od 185 milijardi eura. Inicijativu je najavila predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prošlog mjeseca tijekom govora o stanju Unije kao „zajam za ratnu odštetu”. Sama imovina ostala bi netaknuta, a Ukrajina bi otplatila zajam tek nakon što Rusija plati obeštećenje. Čelnici i čelnice EU-a raspravljat će o tom planu na sastanku na vrhu 23. listopada.
Kontekst
Nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu nezakonitu invaziju na Ukrajinu, međunarodna zajednica zabranila je sve transakcije koje uključuju imovinu i rezerve Središnje banke Rusije. Zbog toga je 260 milijardi eura te imovine diljem svijeta trenutačno „zamrznuto”, a više od dvije trećine tih sredstava (oko 210 milijardi eura) nalazi se u EU-u. Ovisno o kamatnim stopama, prihodi od te imobilizirane imovine mogu iznositi do 3 milijarde eura godišnje.
Poveznice
Videosnimka plenarne rasprave o stanju Europske unije, 10.9. 2025.
Think-tank EP-a: Oduzimanje imobilizirane ruske državne imovine: Trenutačno stanje, argumenti i scenariji, 8.9.2025.EN
PREKID UVOZA ENERGENATA IZ RUSIJE
Zastupnici će u srijedu raspravljati o mogućim dodatnim mjerama za okončanje uvoza energije iz Rusije i uklanjanje rupa u zakonu uz pomoć trećih zemalja.
Rasprava se događa u trenutku kada Parlament ulazi u pregovore s Vijećem o nacrtu zakona kojim se želi okončati sav uvoz plina i nafte iz Rusije Odbori Parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku te za međunarodnu trgovinu usvojili su svoje zajedničko stajalište u četvrtak, 16. listopada.
Kontekst
Taj nacrt zakonodavstva odgovor je na rusko sustavno korištenje opskrbe energijom kao oružjem, što je obrazac koji traje gotovo dva desetljeća i koji je eskalirao nakon opće invazije na Ukrajinu 2022. Najmanje od 2006., Rusija je u više navrata poremetila protok plina i nafte u države članice EU-a. Invazija 2022. dovela je do daljnje namjerne manipulacije tržištem, što je uzrokovalo porast cijena energije do razine koja je osam puta veća nego prije krize i dovelo do gospodarske nestabilnosti, inflacije i izvanredne situacije u opskrbi u jedanaest država članica.
Poveznice
Služba EP-a za istraživanja: Postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije
Besplatne fotografije, video i audio materijali
BJELARUS: SERGEJ TIHANOVSKI I SVJATLANA TIHANOVSKAJA OBRATIT ĆE SE ZASTUPNICIMA
Na svečanoj sjednici u srijedu u podne dvoje istaknutih oporbenih čelnika iz Bjelarusa obratit će se zastupnicima u Strasbourgu.
Sergej Tihanovski pomilovan je i pušten iz zatvora, zajedno s još 13 političkih zatvorenika u lipnju. Bio je predsjednički kandidat 2020., ali je uhićen i osuđen na 18 godina zatvora zbog „organiziranja nereda” i „poticanja mržnje”, a zatim na dodatnih 18 mjeseci zbog „neposluha”. Svjatlana Tihanovskaja ušla je u predsjedničku utrku umjesto supruga i natjecala se protiv Aleksandra Lukašenka, koji je proglašen pobjednikom namještenih izbora 2020. U tekstu donesenom u listopadu te godine Europski parlament napomenuo je da bjeloruski narod Svjatlanu Tihanovskaju smatra izabranom predsjednicom i da je njezino Koordinacijsko vijeće legitimni predstavnik tog naroda.
U srijedu ujutro zastupnici će s predstavnicima Vijeća i Komisije raspravljati o stanju u Bjelarusu pet godina nakon namještenih predsjedničkih izbora. O rezoluciji će se glasati u 12:30.
Nakon predsjedničkih izbora 2020. u Bjelarusu, Lukašenkov režim pokrenuo je okrutnu i sustavnu represiju nad sudionicima mirnih prosvjeda protiv namještenih izbornih rezultata. Od tada bjeloruske vlasti provode kampanju za ukidanje civilnog društva, ušutkavanje neovisnih medija i uklanjanje svih oblika političke oporbe. Tisuće ljudi nepravedno su pritvorene, podvrgnute mučenju i zlostavljanju ili prisiljene na izgnanstvo. U siječnju 2025. Aleksandar Lukašenko, bliski saveznik Vladimira Putina, osvojio je sedmi uzastopni predsjednički mandat. Oporbeni čelnici i aktivisti nisu reagirali na glasanje, jer je većina bila u zatvoru ili je otišla u egzil, budući da se u zemlji ne tolerira bilo kakav izraz neslaganja.
Poveznice
Stanje u Bjelarusu pet godina nakon namještenih predsjedničkih izbora, 13.10.2025.
Rezolucija Europskog parlamenta o neposrednoj opasnosti od daljnje represije Lukašenkova režima u Bjelarusu, 3.4.2025.
Nagrada Saharov za bjelorusku oporbu
Besplatni audio i video materijali
PRIORITETI EU-a ZA 2026.: ZASTUPNICI ĆE ISPITIVATI KOMISIJU O NJEZINU PROGRAMU RADA
U utorak poslijepodne zastupnici će ispitati Komisiju o njezinim prioritetima za sljedeću godinu, koji će biti predstavljeni istog dana. Zastupnici će također iznijeti svoje prioritete.
Na plenarnoj sjednici provest će se prva procjena političkih i zakonodavnih inicijativa koje Komisija namjerava realizirati u sljedećoj godini. Očekuje se da će rad biti usmjeren na potporu Ukrajini, dovršenje jedinstvenog tržišta, konkurentnost i pojednostavnjenje, veća ulaganja, među ostalim u sigurnost i obranu, potporu kompanijama te malim i srednjim poduzećima kao i istraživanje i inovacije. Sljedeća godina bit će ključna i za dovršetak dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034.
NAVODI O MAĐARSKOJ ŠPIJUNAŽI
Na plenarnoj sjednici u srijedu raspravljat će se o nedavnim optužbama da mađarska vlada špijunira institucije EU-a.
Nekoliko je medijskih kuća 9. listopada objavilo navode da su mađarske tajne službe, predstavljajući se kao diplomati u Stalnom predstavništvu Mađarske pri EU-u, pokušale zaposliti dužnosnike EU-a kao doušnike u Bruxellesu. Komisija je najavila da će osnovati internu skupinu koja će istražiti te navode.
Na plenarnoj raspravi u srijedu poslijepodne zastupnici će raspravljati o optužbama s predstavnicima Komisije i Vijeća.
Poveznice
Besplatni audio i video materijali
ZASTOJ PROCESA O POMICANJU SATA UVJETOVANOG IZMJENOM GODIŠNJIH RAZDOBLJA
Zastupnici će raspravljati će s Komisijom i Vijećem o tome što ih sprečava da odgovore na molbu građana da se okončaju sezonske prilagodbe sata u Europi.
U ožujku 2019. Europski parlament glasao je za ukidanje prakse prilagodbe satova za jedan sat u proljeće i jesen do 2021. Zastupnici su reagirali na rezultate javnog savjetovanja Europske komisije u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi, a 84 % ispitanika izjasnilo se za ukidanje te prakse. Međutim, naknadni zakonodavni prijedlog za njegovo koordinirano okončanje, sprečavanje poremećaja na unutarnjem tržištu i promicanje dobrobiti građana nije naišao na isti entuzijazam u Vijeću EU-a, koje nakon šest godina razmatranja nije odgovorilo vlastitim zajedničkim stajalištem.
Očekuje se da će zastupnici na plenarnoj sjednici u četvrtak zatražiti od Komisije i danskog predsjedništva da navedu glavne prepreke koje sprečavaju da se taj predmet nastavi u zakonodavnom postupku i koje mjere namjeravaju poduzeti kako bi se riješio zastoj.
Kontekst
EU je 1980. prvi put uveo posvuda ljetno računanje vremena kako bi se osigurao usklađen pristup promjeni vremena na jedinstvenom tržištu i uklonile različite nacionalne prakse. Postojećom direktivom EU-a, kojom se uređuje pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih doba, od država članica EU-a zahtijeva se prelazak na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku i povratak na standardno računanje vremena posljednje nedjelje u listopadu.
Poveznice
Priopćenje za medije: Parlament podržava prijedlog da se 2021. prekine prijelaz s ljetnog na zimsko računanje vremena (26. ožujka 2019.)
Izvjestitelj EP-a Johan Danielsson (S&D, SE)
Istraživanje EP-a: Prekid pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja (ožujak 2019.)
GOOGLE: PARLAMENT RASPRAVLJA O ŠTETNOM PONAŠANJU U KONTEKSTU SLOBODE MEDIJA
Zastupnici će u ponedjeljak s Komisijom razmotriti njezinu nedavnu najavu da će kazniti Google zbog štetnih poslovnih praksi.
Očekuje se da će zastupnici uglavnom pozdraviti odluku Komisije da kazni Google. Mnogi će vjerojatno naglasiti i da Googleova monopolistička zlouporaba narušava slobodu tiska i medija u EU-u jer medijskim kućama i izdavačima nepošteno uskraćuje prihode koji su ključni za njihovu financijsku održivost, a time i neovisnost.
Kontekst
Komisija je u rujnu Googleu globila novčanom kaznom u iznosu od 2,95 milijardi eura zbog kršenja protumonopolskih pravila EU-a. Optužila je Google da narušava tržišno natjecanje u tehnološkom oglašavanju stavljanjem u povoljniji položaj vlastitih tehnoloških usluga internetskog prikaznog oglašavanja na štetu konkurenata i internetskih izdavača. Komisija je naložila Googleu da riješi svoj sukob interesa.
Poveznice
Besplatni audio i video materijali
PRORAČUN EU-a ZA 2026.: ZASTUPNICI GLASAJU O SVOJEM STAJALIŠTU
Parlament će u utorak raspravljati, a u srijedu glasati o svojem stajalištu o proračunu za sljedeću godinu prije početka pregovora s vladama EU-a.
Odbor za proračune izglasao je vraćanje 1,3 milijarde eura za ključne programe koje su vlade EU-a smanjile u usporedbi s nacrtom proračuna Komisije. U priloženom nacrtu rezolucije zastupnici tvrde da se tim smanjenjima zanemaruju stvarne potrebe građana i poduzeća te da se šteti ključnim programima. Zastupnici žele povećanje sredstava za Obzor Europa, za prometne i energetske mreže kako bi se podržalo otvaranje radnih mjesta i konkurentnost te za zdravstvo i obrazovanje. Žele i bolju potporu za mlade poljoprivrednike, Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, kako bi se poboljšali kapaciteti za koordinaciju i odgovor na katastrofe, za vojnu mobilnost koja ima ključnu ulogu u pripravnosti EU-a za obranu te za politiku susjedstva i humanitarnu pomoć.
Glasanjem u srijedu kreće rok od tri tjedna za pregovore s Vijećem kako bi se do kraja godine postigao dogovor o proračunu za 2026.
Poveznice
Priopćenje za medije nakon glasanja odbora o nacrtu rezolucije
Proračunski prioriteti Parlamenta za 2026.
Internetska stranica Odbora za proračune o proračunskom postupku za 2026.
Informativni članci o Europskoj uniji – proračunski postupak
SRBIJA: POLARIZACIJA I POVEĆANA REPRESIJA
Godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu zastupnici će s Komisijom i Vijećem raspravljati o krizi u Srbiji. Rasprava je na dnevnom redu u utorak, a glasanje o rezoluciji u srijedu.
Krov glavnog željezničkog kolodvora u Novom Sadu, drugom po veličini gradu u Srbiji, srušio se 1. studenoga 2024. pri čemu je poginulo 16 osoba. Katastrofa je izazvala niz masovnih prosvjeda u Novom Sadu, koji su se potom proširili diljem Srbije. U početku su prosvjednici, kojima su na čelu bili studenti, zahtijevali pravdu za žrtve i istragu korupcije za koju se vjeruje da je dovela do nesreće. Potom su počeli zahtijevati ostavku predsjednika Aleksandra Vučića. Nakon godinu dana, protuvladini prosvjedi ne jenjavaju, dok je društvo politički izuzetno polarizirano.
Zastupnici su ove godine već dvaput raspravljali o stanju u Srbiji. U rujnu su razmatrali uporabu sile protiv prosvjednika, a prije toga u veljači raspravljali su o političkoj krizi u zemlji. U rezoluciji usvojenoj u svibnju, Parlament je izrazio žaljenje zbog kontinuiranog nasilja nad studentima i pozvao Beograd da poradi na političkom dijalogu u zemlji, zaštiti vladavinu prava i provede antikorupcijske reforme.
Poveznice
EP think-tank: Protuvladini prosvjedi u Srbiji (3.9.2025.)
Konferencija za medije s Rihom Terrasom (EPP, ET) i Toninom Piculom (S&D, HR), izvjestiteljima za Kosovo i Srbiju (7.5.2025.)
Besplatni audio i video materijali
ZAŠTITA FILMSKE INDUSTRIJE EU-a I ODNOSI S SAD-om
Zastupnici će u četvrtak ispitivati Komisiju o mjerama za zaštitu filmske industrije EU-a nakon kritika na njezin račun od strane Trumpove administracije.
Obveza da pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev uključe najmanje 30 % europskih djela u svoje kataloge, kako je utvrđeno Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama, prepreka su trgovini, smatra administracija SAD-a. Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je i uvođenjem carine od 100 % na filmove snimljene izvan SAD-a.
Nakon usmenog pitanja upućenog Komisiji, na plenarnoj sjednici glasat će se o rezoluciji čiji nacrt teksta opovrgava ideju da je audiovizualna direktiva narušavanje trgovine s obzirom na žestoku konkurenciju u audiovizualnom sektoru. Komisija bi stoga, kažu zastupnici, trebala braniti zakonodavstvo kao ključan instrument za zaštitu kulturnog suvereniteta i raznolikosti EU-a tijekom pregovora s vladom SAD-a i s obzirom na moguću reviziju direktive 2026.
Poveznice
Izjava predsjednika parlamentarnog odbora za međunarodnu trgovinu B. Langea o trgovinskom sporazumu između EU-a i SAD-a (28.7.2025.)
Informativni članci o Europskoj uniji: Audiovizualna i medijska politika
Internetska stranica Europske komisije: Smjernice o revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama – pitanja i odgovori (20.7.2020.)
Izvješće Europskog parlamenta o audiovizualnim medijskim uslugama u pogledu promjenjivog stanja na tržištu (2.10.2018.)
Internetska stranica Europske komisije: Revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama – Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama
Ostale teme na dnevnom redu
• Borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama
• COP 30: Zahtjevi zastupnika uoči ovogodišnjih globalnih pregovora o klimi
• Ubojstvo Daphne Caruane Galizije: Parlament raspravlja o kašnjenju u pravosuđu na Malti
• Praćenje stanja šuma u EU-u: Zastupnici glasaju o dva zakona
• Direktiva o praćenju i otpornosti tla. Redovni zakonodavni postupak, dogovor u drugom čitanju
• Revidirana pravila za europske političke stranke i zaklade
• Kemikalije: glasanje o jednostavnijim i transparentnijim pravilima procjenjivanja
• Obnova partnerstva EU-a i Afrike: izgradnja zajedničkih prioriteta uoči sastanka na vrhu u Angoli
• Sprečavanje gubitaka plastičnih peleta kako bi se smanjilo onečišćenje mikroplastikom. Redovni zakonodavni postupak, dogovor u drugom čitanju
• Promjena sigurnosnog okruženja i uloga policije u središtu strategije unutarnje sigurnosti EU-a, izjava Komisije
• Međunarodni dan iskorjenjivanja siromaštva. Izjave Parlamenta, ponedjeljak
• Institucionalne posljedice pregovora o proširenju EU-a. Izvješće o vlastitoj inicijativi
• Aktualni napad na demokratske institucije i vladavinu prava u Bugarskoj. Tematska rasprava na zahtjev kluba zastupnika (Renew)
• Novi zakonodavni okvir za proizvode koji su prikladni za digitalnu i održivu tranziciju. Izvješće o vlastitoj inicijativi.
• Rak dojke: važnost provjere, izjave Vijeća i Komisije, četvrtak
• Predstavljanje godišnjeg izvješća Revizorskog suda za 2024.