Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta

PREMIJER TUSK PREDSTAVIT ĆE PRIORITETE POLJSKOG PREDSJEDANJA VIJEĆEM

U srijedu u 10:30 zastupnici će s premijerom Donaldom Tuskom raspravljati o programu šestomjesečnog poljskog predsjedanja Vijećem, koje je započelo 1. siječnja.

U raspravi će sudjelovati i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Poljska vlada izjavila je da njezino drugo predsjedanje EU-om dolazi „u vrijeme nesigurnosti i zabrinutosti” u pogledu posljedica trogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajine, sve većih geopolitičkih napetosti, migracijskog pritiska i opadanja europske konkurentnosti. Slogan predsjedništva „Sigurnost, Europa!” izražava cilj Poljske da ojača europsku sigurnost u svim dimenzijama: vanjskoj, unutarnjoj, informacijskoj, gospodarskoj, energetskoj, prehrambenoj i zdravstvenoj.

Sedam ključnih prioriteta poljskog predsjedništva:
•    Obrana i sigurnost
•    Zaštita ljudi i granica
•    Otpornost na vanjsko upletanje i dezinformacije
•    Jamčenje sigurnosti i slobode poslovanja
•    Energetska tranzicija
•    Konkurentna i otporna poljoprivreda
•    Zdravstvena sigurnost

Poveznice
Internetske stranice poljskog predsjedništva

Najvažniji dosjei tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a

Poljski parlament i pitanja EU-a


PROVEDBA DIGITALNIH PRAVILA EU-a ZA ZAŠTITU DEMOKRACIJE NA INTERNETU

Zastupnici će u utorak ujutro raspravljati o potrebi za provedbom Akta o digitalnim uslugama kako bi se demokracija zaštitila od vanjskog upletanja i algoritamske manipulacije.

Rasprava s predstavnicima Vijeća i Komisije bit će usmjerena na usklađenost velikih poduzeća u području društvenih mreža s Aktom o digitalnim uslugama . Njime se utvrđuju jasne obveze pružatelja digitalnih usluga da se suprotstave širenju nezakonitog sadržaja, dezinformacija na internetu i drugih društvenih rizika.

Očekuje se da će zastupnici izraziti zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i odgovornosti sustava za preporučivanje sadržaja na platformama i njihova nedjelotvornog suzbijanja rizika poput dezinformacija i vanjskog upletanja. Ova se debata vodi nakon plenarne rasprave održane 17. prosinca 2024. na kojoj se raspravljalo o problemu dezinformacija na internetu tijekom europskih izbora. U toj su raspravi mnogi zastupnici pozvali Komisiju da aktivno provodi Akt o digitalnim uslugama i nametne sankcije platformama koje krše pravila EU-a.
Zastupnici će se vjerojatno baviti i budućnošću transatlantskog partnerstva za tehnologiju, posebno u kontekstu inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa 20. siječnja, sudjelovanja Elona Muska u američkoj vladi i nedavne odluke kompanije Meta da okonča svoj program provjere činjenica.

Kontekst
Iako se Aktom o digitalnim uslugama ne uređuje izražavanje osobnih stajališta ili mišljenja, njime se uvode mjere za suzbijanje nezakonitog sadržaja, kao što su teroristički materijal i seksualno zlostavljanje djece, uz potpuno poštovanje načela slobode izražavanja i informiranja. Zakonodavstvom se osigurava da korisnici imaju pravo osporiti nezakonite ili proizvoljne odluke internetskih platformi o moderiranju sadržaja. Istodobno, internetske platforme moraju biti transparentnije u pogledu svojeg poslovanja, među ostalim i o „sustavu preporučivanja”.

Poveznice
Digitalne usluge: ključna pravila donesena za sigurnije i otvoreno internetsko okruženje (Europski parlament, 5. srpnja 2022.) 

Akt o digitalnim uslugama – pitanja i odgovori (Europska komisija) 

Provedbeni okvir na temelju Akta o digitalnim uslugama


PARLAMENT RASPRAVLJA O POSLJEDICAMA VLADAVINE TRUMPA NA TRANSATLANTSKE ODNOSE 

Zastupnici će u utorak raspravljati o geopolitičkim i gospodarskim posljedicama koje će nova Trumpova administracija imati na odnose EU-a i SAD-a.

Dan nakon inauguracije Donalda Trumpa 20. siječnja, zastupnici će s predstavnicima poljskog predsjedništva Vijeća te Komisijom raspravljati o posljedicama njegova drugog mandata na transatlantske odnose. Očekuje se da će rasprava biti usmjerena na potporu Ukrajini, odnose s Rusijom, Kinom, Bliskim istokom, klimatske promjene i trgovinu. Zastupnici će vjerojatno postaviti pitanja vezana uz sigurnost, s obzirom na opetovane zahtjeve Donalda Trumpa da Europa troši više na obranu. U nedavnom govoru u Odboru za vanjske poslove glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je zastupnike da „trenutačni cilj NATO-a od dva posto potrošnje na obranu nije ni približno dovoljan (...) da se ostane siguran”.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal


ZASTUPNICI ĆE RASPRAVLJATI O ISHODU SASTANKA EUROPSKOG VIJEĆA U PROSINCU

U srijedu u 9 sati, zastupnici će s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom i predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen ocijeniti rezultate sastanka na vrhu EU-a održanog 19. prosinca.

Na sastanku u Bruxellesu šefovi država ili vlada EU-a preispitali su najnovija zbivanja u vezi s ratom Rusije protiv Ukrajine i potporom EU-a Kijevu, zajedno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Europsko vijeće također je ocijenilo stanje na Bliskom istoku, prije svega u Libanonu i Gazi te Siriji nakon raspada Asadova režima.

U obraćanju Europskom vijeću predsjednica EP-a Roberta Metsola pozvala je čelnike i čelnice da pojačaju napore kako bi Europe potvrdila svoje značenje na svjetskoj sceni, naglasivši da Europa ima ulogu u Ukrajini, u europskom susjedstvu, na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi i diljem svijeta. Ostale teme na dnevnom redu čelnika obuhvatile su geopolitičku ulogu EU-a, sprečavanje kriza i odgovor na njih te upravljanje migracijama. Sastankom Europskog vijeća u prosincu prvi je put predsjedao novi čelnik Antonio Costa. Rasprava u srijedu bit će njegova prva rasprava sa zastupnicima u Europskom parlamentu otkako je stupio na dužnost.

Poveznice
Zaključci Europskog vijeća (19.12.2024.)

Besplatni multimedijski materijali 


PARLAMENT POZIVA NA DJELOVANJE PROTIV RUSKIH DEZINFORMACIJA O UKRAJINI

Zastupnici će u četvrtak glasati o rezoluciji o ruskoj manipulaciji poviješću i upotrebi lažnih diskursa kako bi se opravdao agresivni rat protiv Ukrajine.

Očekuje se da će rezolucija biti usmjerena na povijesne dezinformacijske diskurse Rusije kako bi se diskreditirala i oslabila međunarodna potpora Ukrajini te ugrozili njezina neovisnost i suverenitet. Parlament je o tom pitanju raspravljao na plenarnoj sjednici 17. prosinca 2024.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal


BALTIČKO MORE: ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O RUSKIM POKUŠAJIMA OŠTEĆIVANJA KLJUČNE INFRASTRUKTURE 

Parlament će u utorak raspravljati o potrebi otkrivanja i suzbijanja sabotaže ruske flote u sjeni, prvenstveno u Baltičkom moru.

Posljednjih mjeseci povećao se broj brodova koji oštećuju podmorsku infrastrukturu u Baltičkom moru. Najnoviji incident dogodio se krajem prosinca 2024. prekidom električnog voda između Finske i Estonije. Ubrzo nakon toga, finska obalna straža ukrcala se na naftni tanker Eagle S i usmjerila ga u finsku luku. Iako službeno plovi pod zastavom Cookovih otoka, sumnja se da je to plovilo dio takozvane ruske „flote u sjeni”.

Nakon tih incidenata NATO je pokrenuo novu misiju za zaštitu kritične infrastrukture u Baltičkom moru. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, misija nazvana „Baltic Sentry” uključivala bi više ophodnih zrakoplova, ratnih brodova i bespilotnih letjelica.

Poveznice
Služba za istraživanje EP-a: „Ruska „flota u sjeni”: razotkrivanje prijetnje” (studeni 2024.) 

Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal


PARLAMENT OSUĐUJE AKTUALNU REPRESIJU U BJELORUSIJI

Zastupnici će u utorak s predstavnicima Vijeća i Komisije raspravljati o kontinuiranom ugnjetavanju i lažnim izborima u Bjelorusiji, nakon čega će uslijediti glasanje o rezoluciji.

Predsjednički izbori u Bjelorusiji zakazani su za 26. siječnja, a na njima neće biti vjerodostojnog izazivača koji bi se mogao suprotstaviti aktualnom diktatoru Aleksandru Lukašenku. Nakon izbora 2020. proširili su se mirni ulični prosvjedi, što je dovelo do masovne režimske kampanje nasilja i zastrašivanja. EU smatra da su izbori 2020. bili prijevara. Prema bjeloruskoj organizaciji za ljudska prava Viasna u zemlji je trenutačno zatočeno više od 1200 političkih zatvorenika.

Očekuje se da će se glasanje o rezoluciji održati u srijedu.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal


GAZA: PRIPREME ZA POSLIJERATNU BUDUĆNOST

Na plenarnoj sjednici u ponedjeljak zastupnici će ocijeniti najnovija zbivanja u Gazi, uključujući nedavno najavljeni prekid vatre.

Zastupnici će raspravljati o stanju u Gazi, hitnoj potrebi oslobađanja izraelskih talaca i okončanja humanitarne krize te o tome kako raditi na dvodržavnom rješenju. Američki i katarski posrednici ovog su tjedna objavili da su Hamas i Izrael pristali na prekid vatre koji će početi 19. siječnja. Sporazum uključuje povlačenje izraelskih snaga iz svih naseljenih područja Gaze, oslobađanje talaca koje drži Hamas i oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika. Palestinci koji su pobjegli iz dijelova Gaze također će se moći vratiti kući.

Procjenjuje se da su Izraelci u napadima od listopada 2023. ubili više od 40 000 Palestinaca kao odgovor na napad Hamasa na Izrael u kojem je ubijeno oko 1200 osoba, a oteto oko 250. Hamas još uvijek drži 94 osobe u zatočeništvu, iako Izrael vjeruje da ih je samo 60 još uvijek živo.

Zastupnici su od napada Hamasa u listopadu 2023. donijeli niz rezolucija u kojima pozivaju na hitan i trajan prekid vatre i izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog humanitarne krize u Gazi. Predsjednica Komisije von der Leyen izjavila je i da bi EU trebao aktivno surađivati sa svim akterima u regiji Bliskog istoka kako bi se postiglo dvodržavno rješenje sukoba.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal


ZASTUPNICI ĆE RAZMOTRITI OPTUŽBE O MAĐARSKOJ ŠPIJUNAŽI DUŽNOSNIKA EU-a

Na plenarnoj sjednici u utorak razmotrit će se nedavna medijska izvješća u kojima se tvrdi da su mađarske obavještajne službe pratile dužnosnike EU-a koji su istraživali prijevare u toj zemlji.

Prema belgijskim i mađarskim medijima, na meti mađarskih špijuna bili su istražitelji iz OLAF-a, agencije EU-a za borbu protiv prijevara, kao i drugi dužnosnici EU-a. Agencija je od 2015. do 2017. provela nekoliko misija za utvrđivanje činjenica u Mađarskoj kako bi istražila moguću zlouporabu sredstava EU-a u projektu koji je povezan sa zetom premijera Viktora Orbana. OLAF je tada utvrdio brojne nepravilnosti i preporučio Mađarskoj da vrati milijune eura iz fondova EU-a, navodi se u medijskim izvješćima.

Parlament je prethodno kritizirao Mađarsku zbog opetovanih i „ozbiljnih nedostataka povezanih s borbom protiv korupcije i sukobom interesa [i] zaštitom financijskih interesa EU-a”. Vijeće EU-a, na temelju procjene Komisije, odlučilo je obustaviti dodjelu sredstava EU-a Mađarskoj zbog zabrinutosti u pogledu poštovanja vladavine prava, posebno u područjima javne nabave, kaznenog progona, sukoba interesa i borbe protiv korupcije.

Poveznice
Priopćenja za medije: Vladavina prava u Mađarskoj: Parlament osuđuje „Zakon o suverenosti”

Priopćenje za medije: Mađarska vlada ugrožava vrijednosti, institucije i fondove EU-a, kažu zastupnici u Europskom parlamentu

Pitanja i odgovori o Mađarskoj: Vladavina prava i financiranje EU-a (Komisija)

 
KLIMATSKE PROMJENE: PARLAMENT ĆE RASPRAVLJATI O REKORDNO VISOKIM TEMPERATURAMA U 2024. 

Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati o potrebi za klimatskim mjerama u borbi protiv globalnog zatopljenja s obzirom na rekordno visoke temperature u 2024.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina. Vjerojatno je to bila i prva kalendarska godina s globalnom srednjom temperaturom većom od 1,5 °C iznad prosjeka razdoblja od 1850. do 1900. Pritom su posljednjih deset godina bile najtoplije ikad zabilježene. Zastupnici će stoga s Europskom komisijom raspravljati o potrebi djelovanja u području klime u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Kontekst
Parlament je 2019. proglasio klimatsku krizu i donio niz zakona kojima se EU-u omogućuje smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u usporedbi s razinama iz 1990.) i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u skladu s Europskim zakonom o klimi i Pariškim sporazumom. Komisija je preporučila donošenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 90 % do 2040. Službeni prijedlog za uključivanje cilja za 2040. u Europski zakon o klimi očekuje se kasnije 2025.

Poveznice
Priopćenje za medije EP-a: „Saslušanje kandidata za povjerenika Wopkea Hoekstre” (7.11.2024.)

Priopćenje za medije EP-a: „Saslušanje kandidatkinje za izvršnu potpredsjednicu Terese Ribere Rodríguez” (12.11.2024.)

Istraživanje EP-a: Infografika o djelovanju u području klime

Multimedijski centar EP-a: Besplatne fotografije, videozapisi i audio materijali


Ostale teme na dnevnom redu
-Gruzija: Zastupnici osuđuju nasilje i pozivaju na prijevremene izbore
-Venezuela: Parlament osudio nelegitimnu vladavinu Nicolása Madura 
-Kriptovalute: Zastupnici u Europskom parlamentu potvrđuju potrebu za globalnim standardima
-Onečišćenje plastikom: Parlament raspravlja o neuspjelim globalnim pregovorima 
-Parlament raspravlja o ishodu konferencije UN-a o dezertifikaciji
-Uloga organiziranog kriminala u krijumčarenju migranata u EU-u 
-Ujedinjavanje Europe protiv neprijateljskih aktera 
-Osnaživanje budućnosti Europe
-Rješavanje demografskih izazova u EU-u: provedba paketa instrumenata za demografiju za 2023.
-Financiranje EU-a putem programa LIFE za subjekte koji lobiraju u institucijama EU-a i potreba za transparentnošću
-Jačanje međunarodnog djelovanja za zaštitu kitova nakon odluke Islanda o produljenju komercijalnog kitolova do 2029.
-Rezolucije o ljudskim pravima i demokraciji:  Slučaj Jean-Jacquesa Wondoa u DR Kongu; Sustavna represija ljudskih prava u Iranu, posebno slučajevi Pakhshan Azizi i Wrisha Moradi te uzimanje građana EU-a za taoce; Slučaj Boualem Sansal u Alžiru
-Humanitarna kriza u Sudanu