Najava plenarne sjednice od 15. do 18. lipnja 2026.
Pregled najvažnijih aktivnosti zastupnika za vrijeme plenarne sjednice.
TRGOVINA EU-a I SAD-a: ZAVRŠNO GLASANJE U PARLAMENTU O ZAKONODAVSTVU O CARINAMA
Zastupnici bi u utorak trebali odobriti dva zakonodavna akta kojima se provode carinske obveze EU-a u skladu sa zajedničkom izjavom EU-a i SAD-a iz kolovoza 2025.
Prijedlozima, o kojima su se već usuglasili pregovarači Parlamenta i Vijeća, uklonila bi se većina carina na industrijske i poljoprivredne proizvode iz SAD-a. Istodobno su pregovarači postigli dogovor o nekoliko elemenata kojima se jača izvorni prijedlog Komisije. Sporazumom se uvodi klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti, pri čemu carinske povlastice na uvoz industrijskih i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prestaju vrijediti 31. prosinca 2029., osim ako se ne obnove. Sporazum uključuje i sigurnosne mehanizme za zaštitu industrijskog i poljoprivrednog sektora EU-a, strože odredbe u klauzuli o suspenziji i utvrđuje jasne uvjete za smanjenje carina na derivate čelika i aluminija.
Rasprava će se održati u ponedjeljak poslijepodne, a glasanje je u utorak u 12:30.
Sljedeći koraci
Nakon odobrenja Parlamenta, uslijedit će i službeno prihvaćanje od strane Vijeća, a novo će zakonodavstvo stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu EU-a.
Kontekst
U Turnberryju u Škotskoj 27. srpnja 2025. predsjednik SAD-a Donald Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen postigli su dogovor o carinskim i trgovinskim pitanjima, što je sadržano u zajedničkoj izjavi. Komisija je 28. kolovoza objavila dva zakonodavna prijedloga čiji je cilj provedba tarifnih aspekata izjave. Prvim se omogućuje povlašteni pristup robe iz SAD-a EU, a drugim se proširuje postojeći režim nulte carinske stope na uvoz određenih vrsta hlapa.
Datoteka postupka: Neprimjena carina na uvoz određene robe
EP Think Tank: Sporazum o carinama između EU-a i SAD-a (lipanj 2026.)
Informativni članak o trgovinskim odnosima EU-a i SAD-a (Europska komisija)
Multimedijski centar EP-a: EU-a i SAD-a
GLASANJE O NOVIM PRAVILIMA ZA VRAĆANJE MIGRANATA BEZ PRAVA BORAVKA U EU-u
Zastupnici će u srijedu glasati o reformi politike vraćanja EU-a na temelju privremenog političkog dogovora koji su postigli pregovarači Parlamenta i Vijeća.
Rasprava s jednim krugom govornika iz redova klubova zastupnika održat će se u utorak poslijepodne. Očekuje se da će zastupnici poduprijeti ishod pregovora s Vijećem. Dogovorenom reformom uvele bi se nove obveze za državljane trećih zemalja da surađuju s tijelima nadležnima za vraćanje, omogućilo zadržavanje do 24 mjeseca, a potencijalno i dulje pod određenim uvjetima, ojačalo uzajamno priznavanje odluka o vraćanju diljem EU-a te omogućila upotreba „centara za vraćanje” u trećim zemljama izvan EU-a.
Prije plenarne sjednice, u ponedjeljak će o privremenom sporazumu glasati Odbor za građanske slobode.
Poveznice
Datoteka postupka
Kratko izvješće EPRS-a: Mjerenje nezakonitih migracija i vraćanja u EU-u
SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA U LIPNJU I GOSPODARSKI ODNOSI EU-a I KINE
U srijedu zastupnici će s predstavnicima Komisije i Vijeća raspravljati o sastanku na vrhu EU-a koji će se održati 18. i 19. lipnja te o budućnosti gospodarskih odnosa EU-a i Kine.
Očekuje se da će se zastupnici usredotočiti na kontinuiranu potporu EU-a Ukrajini i razvoj događaja na Bliskom istoku te da će istodobno raspravljati o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i globalnim gospodarskim izazovima s kojima se Unija suočava. Čelnici i čelnice EU-a vjerojatno će se baviti i europskom obranom i sigurnošću, migracijama, borbom protiv narkotika i koordinacijom gospodarskih i fiskalnih politika diljem EU-a (u okviru europskog semestra).
Drugi dio rasprave bit će usmjeren na budućnost gospodarskih odnosa EU-a i Kine. Posljednjih su godina oni postali sve složeniji, kako u gospodarskom tako i u političkom smislu, a kritike prema Pekingu sve su izraženije zbog znatne asimetrije u otvaranja tržišta, kontrole izvoza kritičnih sirovina i određenih tehnologija, kao i kineskih industrijskih politika kojima se narušava tržišno natjecanje.
Poveznice
Multimedijski centar EP-a
DOBITNIK NAGRADE SAHAROV ZA 2025. ANDRZEJ POCZOBUT OBRATIT ĆE SE ZASTUPNICIMA
Novinar iz Bjelarusa dobio je 2025. s Gruzijkom Mziom Amaglobeli Nagradu Saharov. Oboje su bili u zatvoru, a Poczobut je pušten na slobodu u travnju 2026.
Andrzej Poczobut održat će govor u srijedu u podne na svečanoj sjednici.
Poznat po otvorenoj kritici Lukašenkova režima i njegovim spisima o povijesti i ljudskim pravima, Andrzej Poczobut uhićen je nekoliko puta prije nego što je osuđen na osam godina u kažnjeničkoj koloniji. Od kada je zatvoren 2021., ponekad u samici, njegovo se zdravlje pogoršalo, a nije primao potrebnu medicinsku skrb. Kao pripadnik poljske manjine u Bjelarusu, Poczobut je 28. travnja 2026. pušten na slobodu u razmjeni zatvorenika između Bjelarusa i Poljske.
Na svečanosti dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja u prosincu 2025. predsjednica Roberta Metsola izrazila je solidarnost Parlamenta s laureatima te pozvala na njihovo oslobađanje. „Govoriti istinu vlastima nikada ne smije biti zločin.“, rekla je tada.
U rezoluciji donesenoj u ožujku 2023. Parlament je već pozvao na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje Andrezja Poczobuta te je pozdravio njegovu borbu za slobodu u Bjelarusu.
Multimedijski proizvodi – Nagrada Saharov za 2025.
NOVE GENOMSKE TEHNIKE ZA BILJKE ZA POTICANJE INOVACIJA U ODRŽIVOJ POLJOPRIVREDI
Zastupnici će u srijedu usvojiti nova pravila kojima će se olakšati pristup novim biljkama otpornima na klimatske promjene i koje daju veće prinose.
Parlament i Vijeće u prosincu 2025. postigli su privremeni dogovor o izmijenjenim pravilima za nove genomske tehnike. Prema novim pravilima, biljke izmijenjene novim genomskim tehnikama podijelit će se na dvije kategorije. One s ograničenim brojem i vrstom promjena, do kojih je moglo doći konvencionalnim uzgojem, kategorizirat će se kao biljke dobivene novim genomskim tehnikama NGT-1 i tretirati kao konvencionalne biljke. Sve ostale biljke dobivene novim genomskim tehnikama bit će obuhvaćene kategorijom NGT-2 te će se na njih i dalje primjenjivati postojeća stroga pravila o GMO-u koja uključuju procjenu rizika, odobrenje, označivanje, sljedivost i izuzeća država članica za uzgoj.
Glasanju će prethoditi govori po jednog predstavnika iz klubova zastupnika.
Kontekst
Cilj novih pravila je povećati održivost i otpornost prehrambenog sustava otvaranjem prostora za inovacije u održivoj poljoprivredi razvojem i pristupom poboljšanim genetski modificiranim biljnim sortama. Te su sorte otporne na klimatske promjene i štetne organizme, daju veće prinose ili zahtijevaju manje gnojiva i pesticida. Neki proizvodi od biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama već su dostupni na tržištu izvan EU-a, npr. sorte kukuruza, pšenice i riže kojima je potrebno manje vode ili banana i gljiva koje ne tamne.
Poveznice
Datoteka postupka
Izvjestiteljica: Jessica Polfjärd (EPP, SE)
EP sažetak: „Odobrava li EU nove GMO-e? Iskazivanje činjenica iz fikcije” (svibanj 2026.)
Istraživanje EP-a: „Biljke dobivene novim genomskim tehnikama” (lipanj 2026.
PROŠIRENJE EU-a: ZASTUPNICI OCJENJUJU NAPREDAK SEDAM ZEMALJA KANDIDATKINJA
Parlament će usvojiti godišnja izvješća o napretku Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Gruzije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Turske prema članstvu u EU-u.
Rasprave će se održati u utorak, a glasanje u srijedu.
U nacrtima izvješća koja je usvojio Odbor za vanjske poslove, Crna Gora i Albanija pohvaljene su kao predvodnice u pregovorima o pristupanju EU-u. Zastupnici pohvaljuju ambiciju Albanije da zaključi pregovore do kraja 2027. Crna Gora želi zatvoriti pregovore do kraja 2026. i postati 28. država članica EU-a do 2028.
Što se tiče Sjeverne Makedonije, zastupnici izražavaju žaljenje zbog slabog napretka od prošle godine i pozivaju vladajuće da se usredotoče na poboljšanje vladavine prava, pravosudne reforme i borbu protiv korupcije. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, zastupnici potvrđuju svoju potporu toj zemlji na temelju njezina jedinstva, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti. Zabrinuti su zbog nemogućnosti Kosova da više od godinu dana uspostavi funkcionalno zakonodavno tijelo i vladu te naglašavaju da se time potkopavaju nužno potrebne reforme.
Gruzija i Turska i dalje ozbiljno nazaduju u demokraciji, uz velike nedostatke u vladavini prava i temeljnim pravima te zbog kontinuiranog pritiska na oporbu, medije i civilno društvo. Europsko je vijeće 2024. zaključilo da je proces pristupanja Gruzije EU-u de facto obustavljen nakon što je gruzijska vlada suspendirala službene pregovore o pristupanju. Pregovori s Turskom u zastoju su od 2018., a u nacrtu izvješća navodi se da se proces pristupanja ne može nastaviti u takvim okolnostima. S obzirom na geopolitičku važnost Turske, u tekstu se govori o novom okviru za odnose EU-a i Turske kroz pragmatičnije i strateško partnerstvo.
Nakon glasanja, šestero stalnih izvjestitelja održat će konferencije za medije, a crnogorska ministrica europskih poslova Maida Gorčević pridružit će se izvjestitelju na konferenciji za medije o Crnoj Gori.
EP Think Tank: Izvješće Komisije o Albaniji za 2025.
EP Think Tank: Izvješće Komisije o Gruziji za 2025.
EP Think Tank: Izvješće Komisije o Crnoj Gori za 2025.
EP Think Tank: Izvješće Komisije o Turskoj za 2025.
PREDSJEDNIK CRNE GORE OBRATIT ĆE SE EUROPSKOM PARLAMENTU
U utorak u podne predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obratit će se zastupnicima u Europskom parlamentu na svečanoj sjednici.
Jakov Milatović osnovao je 2022. centrističku stranku „Pokret Europa sad“ s fokusom na borbu protiv korupcije i napredak u pristupanju EU-u. Na mjesto predsjednika izabran je 2023. zamijenivši Milu Đukanovića, koji je vlast obnašao više od tri desetljeća.
Zastupnici će u srijedu glasati i o izvješću u kojem se ocjenjuje napredak Crne Gore u pristupanju EU-u. Pregovori o pristupanju EU-u započeli su 2012. Otvorena su sva 33 pregovaračka poglavlja, a sedam je privremeno zatvoreno. Crnogorski pregovarački tim postavio je ambiciozan cilj zatvaranja pregovora do kraja 2026. godine.
Poveznice
Izvješće Komisije o Crnoj Gori za 2025.
Ostale teme na dnevnom redu
- Društvene mreže: Zaštita sigurnosti i mentalnog zdravlja djece
- Digitalna suverenost i otpornost
- Akt o umjetnoj inteligenciji: mjere pojednostavnjenja, zabrana aplikacija za generiranje seksualnog sadržaja
- Kružno gospodarstvo: Nova pravila EU-a za automobilski sektor
- Akcijski plan za otpornost prometnog sektora i elektrifikaciju
- Nove mjere za pomoć poljoprivrednicima da stabiliziraju svoje prihode
- Preporuke za nove porezne stope EU-a na duhan
- Smanjenje zahtjeva za izvješćivanje za mala i srednja poduzeća
- Pročišćavanje komunalnih otpadnih voda: Zabrinutost zbog rizika povezanih s opskrbom lijekovima
- Vrijeme je za europsku gospodarsku neovisnost
- Uloga trgovine u jačanju gospodarske sigurnosti EU-a
- Potreba za smirivanjem napetosti na Bliskom istoku
- Zaštita istočne granice EU-a od ruskih provokacija
- Kuba: glasanje o stanju i izgledima
- Regrutiranje djece organiziranim kriminalom
- Jačanje razvojne suradnje radi rješavanja problema nezakonitih kretanja stanovništva i njihovih temeljnih uzroka u partnerskim zemljama
- Preporuka o promicanju transnacionalnog upravljanja vodom u interesu sprečavanja sukoba i mira
- Zajednička izjava „Kultura za Europu – Europa za kulturu”