Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta

SASTANAK NA VRHU NATO-a U LIPNJU

Zastupnici će u srijedu ujutro u raspravi s Komisijom iznijeti svoja očekivanja od predstojećeg sastanka na vrhu NATO-a koji će se održati u Haagu 24. i 26. lipnja.

Očekuje se da će čelnici i čelnice zemalja NATO-a na sastanku u Nizozemskoj raspravljati o tome kako povećati rashode za obranu u kontekstu kontinuirane ratne agresije Rusije na Ukrajinu te odgovoriti na poziv predsjednika SAD-a Donalda Trumpa europskim zemljama da više ulažu i preuzmu veću odgovornost za svoju obranu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte nedavno je upozorio da bi Rusija mogla biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv zapadnog saveza u roku od pet godina i rekao da saveznici u NATO-u moraju imati vjerodostojnu obranu. Uoči summita pozvao je članice NATO- a da se obvežu na izdvajanje 5 posto iz svojih nacionalnih prihoda za obranu, te se očekuje da će se o tome posebno raspravljati na summitu.

SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE DJECE: AŽURIRANA PRAVILA O NOVIM TEHNOLOGIJAMA

U utorak zastupnici će raspravljati i glasati o ažuriranju zakonodavstva EU-a o kaznenim djelima seksualnog zlostavljanja djece u kontekstu novih tehnologija.

Zakonodavstvom bi se revidirale definicije kaznenih djela kako bi se uzele u obzir nove tehnološke okolnosti, povećale određene maksimalne kazne i pružila bolja potpora žrtvama. Nacrtom zakona kriminaliziraju se, među ostalim, priručnici s uputama za seksualno zlostavljanje djece i umjetno stvorene uvjerljive lažne slike.

U nacrtu stajališta koje je usvojio Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove zastupnici su predložili uklanjanje vremenskog ograničenja dokad žrtve moraju prijaviti kazneno djelo. Zastupnici također žele uvesti novu definiciju pristanka za djecu koja su dosegla dob za pristanak na spolni odnos.

Osnovne informacije

Osim direktive, zakonodavci raspravljaju i o zasebnoj uredbi o seksualnom zlostavljanju djece. Parlament je 2023. donio stajalište o nacrtu uredbe. Zakonodavni pregovori mogu započeti nakon što Vijeće postigne zajedničko stajalište.

PLAN ZA ČISTU INDUSTRIJU: RASPRAVA S KOMISIJOM I GLASANJE O REZOLUCIJI

Zastupnici će u srijedu raspravljati s Komisijom, a u četvrtak glasati o prelasku sa strateškog planiranja industrijske politike EU-a na djelovanje.

Na plenarnoj sjednici u četvrtak glasat će se o nacrtu rezolucije Odbora za industriju, istraživanje i energetiku o industrijskoj politici EU-a. U nacrtu se predlaže niz mjera za poticanje industrijske konkurentnosti, uključujući regulatorno pojednostavnjenje, ubrzane postupke izdavanja dozvola i poticanje trajnog uklanjanja ugljika kako bi se poduprli napori u pogledu održivosti. Očekuje se i da će zastupnici pozvati na zaštitu jedinstvenog tržišta EU-a od nepoštenog tržišnog natjecanja.

Plan za čistu industriju

Plan za čistu industriju, koji je Europska komisija predstavila u veljači 2025. radi potpore industrijskoj konkurentnosti i otpornosti EU-a, usmjeren je na dva sektora: energetski intenzivnu industriju te čistu tehnologiju. Cilj mu je smanjiti troškove energije akcijskim planom za cjenovno pristupačnu energiju, povećati potražnju za čistim proizvodima i povećati sredstva za čistu tranziciju. Njime se također nastoji poboljšati ponovna uporaba materijala u lancu opskrbe, proširiti pristup kritičnim sirovinama i razviti sektorske vještina za strateške industrije.

REVIZIJA PRAVA PUTNIKA U ZRAČNOM PROMETU

Zastupnici će u utorak raspravljati o najnovijem razvoju događaja u procesu revizije prava putnika u zračnom prometu.

Parlament je 2014. reagirao na prijedlog Komisije o ažuriranju prava putnika u zračnom prometu. Zastupnici su se zalagali za to da se putnicima čiji su letovi kasnili omogući bolji pristup odšteti, a zračnim prijevoznicima pruže jasnija pravila o postupanju s pritužbama. Međutim, Vijeće je blokiralo prijedlog jer ministri prometa EU-a nisu uspjeli postići dogovor o stajalištu o nacrtu zakona. Blokada je trajala 11 godina, do lipnja 2025., kada su ministri postigli politički dogovor o tom predmetu.

Zastupnici će u utorak preispitati izmjene teksta koje je predložilo Vijeće. Procijenit će jesu li promjene u skladu sa stajalištem Parlamenta i raspravljati o sljedećim koracima. Među brojnim novostima ministri predlažu da putnici dobiju naknadu od 300 EUR za letove kraće od 3500 km, ako se let otkaže ili odgodi za četiri ili više sati, dok je stajalište Parlamenta da bi se naknada od 300 – 400 EUR trebala početi isplaćivati nakon tri sata kašnjenja. Osim toga, Vijeće se zalaže za neiscrpan popis iznimnih okolnosti koje bi zračnim prijevoznicima omogućile da uskrate naknadu, uključujući prirodne katastrofe, rat i ometanje ptica. S druge strane, zastupnici žele jasno definirati popis iznimaka kako bi se smanjila mogućnost različitih interpretacija.

U raspravi se može uzeti u obzir i prijedlog iz 2023. o provedbi prava putnika, u kojem se zagovara pružanje više informacija korisnicima o njihovim pravima u trenutku rezervacije ili dostavljanje zajedničkog obrasca koji se može upotrijebiti za traženje naknade. Odbor Parlamenta za promet i turizam glasat će o tom prijedlogu iz 2023. na svojoj sljedećoj sjednici 24. lipnja 2025.

SPORAZUM O PRIDRUŽIVANJU EU-a I IZRAELA I AKTUALNA HUMANITARNA KRIZA U GAZI

U utorak će zastupnici u Europskom parlamentu, Vijeće i Komisija raspravljati o pokretanju revizije sporazuma koji čini temelj političke i gospodarske suradnje između EU-a i Izraela.

Poštovanje ljudskih prava i demokratskih načela u Izraelu ključan je element sporazuma o pridruživanju te zemlje i EU-a i sadržan je u članku 2. sporazuma. Reagirajući na izraelsku blokadu isporuke humanitarne pomoći Pojasu Gaze, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas najavila je 20. svibnja 2025. pokretanje revizije članka 2. To je prvi korak u postupku koji bi u konačnici mogao dovesti do suspenzije sporazuma.

NEZAKONITO PRITVORENI UKRAJINSKI CIVILI I RATNI ZAROBLJENICI

Zastupnici će u ponedjeljak s predstavnicima poljskog predsjedništva Vijeća i Komisije raspravljati o žrtvama ruske vojne agresije protiv Ukrajine.

Očekuje se da će rasprava biti usmjerena na najnovija događanja u Ukrajini s obzirom na međunarodni pritisak na Rusiju da postigne mirovni dogovor, kao i na neprestane ruske napade dronovima te granatiranje civila u velikim ukrajinskim gradovima poput Kijeva, Odese ili Harkiva.

Organizacija za ljudska prava Amnesty International izvijestila je da su, iako točan broj nepoznat, vjerojatno tisuće Ukrajinaca, vojnog osoblja i civila, trenutačno u zatočeništvu u Rusiji i na okupiranim ukrajinskim teritorijima. Većini ukrajinskih ratnih zarobljenika onemogućena je vanjska komunikacija, a njihove obitelji dobivaju malo ili nimalo informacija o njihovoj sudbini, statusu ili lokaciji.

Prema podacima Centra za strateške i međunarodne studije, Ukrajina je dosad imala oko 400 000 vojnih žrtava (ubijenih i ranjenih) od početka opće invazije Rusije u veljači 2022. S druge strane, procjenjuje se da ih Rusija ima oko milijun. Zastupnici će glasati o rezoluciji na plenarnoj sjednici u srpnju.

POTICANJE KOORDINIRANIJIH I OTPORNIJIH ELEKTROENERGETSKIH MREŽA U EU-u

Očekuje se da će zastupnici pozvati na djelovanje kako bi se povećala otpornost mreža, integrirali obnovljivi izvori energije i pojednostavili procesi za postizanje energetskih ciljeva EU-a.

U nacrtu teksta Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, o kojem će se raspravljati u srijedu i o kojem će se glasati u četvrtak, predlažu se načini modernizacije infrastrukture elektroenergetske mreže EU-a kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za obnovljivom energijom, osigurao otporan dekarbonizirani elektroenergetski sustav i poduprli energetski ciljevi EU-a. Zastupnici pozivaju na provedbu akcijskog plana EU-a za mreže i ističu potrebu za znatnim ulaganjima i nadogradnjom infrastrukture kako bi se modernizirali i povećali prekogranični prijenosni kapaciteti.

Pad elektroenergetskog sustava do kojeg je došlo na Iberijskom poluotoku i u dijelovima Francuske 28. travnja 2025. ukazao je na ključnu važnost jačanja otpornosti mreže EU-a. Modernizacija elektroenergetske mreže ključna je za postizanje ciljeva EU-a u pogledu prelaska na čistu energiju i isporuku energije iz obnovljivih izvora, uz istodobno podupiranje gospodarskog rasta i blagostanja. Prema podacima Europske komisije, do 2030. u elektroenergetske mreže potrebno je uložiti 584 milijarde eura. Potrebne mjere uključuju ugradnju prekograničnih spojnih vodova i prilagodbu distribucijskih mreža za energetsku tranziciju.

NACIONALNI PLANOVI OPORAVKA: RASPRAVA O PRODULJENJU FINANCIRANJA NAKON 2026.

Zastupnici će 17. i 18. lipnja raspravljati i glasati o tome treba li produljiti razdoblje financiranja iz Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se omogućio dovršetak ključnih projekata ulaganja.

U tekstu koji su usvojili Odbor za proračune i Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku, zastupnici naglašavaju da istek Mehanizma za oporavak i otpornost u 2026. predstavlja znatan rizik te traže produljenje od 18 mjeseci za projekte koji su blizu završetka. Također pozivaju na ciljana ulaganja u EU obranu, infrastrukturu i socijalnu zaštitu.

Zastupnici su ponovno istaknuli potrebu za snažnim mehanizmom revizije i praćenja rashoda Mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se spriječila zlouporaba, dvostruko financiranje i preklapanje s drugim programima.

Rasprava će se održati u utorak, a glasanje o rezoluciji u srijedu.

VLADAVINA PRAVA: PARLAMENT ĆE USVOJITI GODIŠNJE IZVJEŠĆE

Zastupnici će u srijedu dovršiti reviziju izvješća Komisije o vladavini prava za 2024. i novijih događaja u državama članicama EU-a koja predstavljaju prijetnju europskim vrijednostima.

U izvješću koje je pripremio Odbor za građanske slobode analiziraju se nalazi Komisije iz njezina Izvješća o vladavini prava za 2024. kao i nedavni događaji u državama članicama EU-a. U tekstu se upozorava na trajne i sve veće prijetnje vrijednostima EU-a u državama članicama, pri čemu zastupnici pozivaju na strožu provedbu pravila, paket pravnih instrumenata za praćenje, predviđanje i odgovor na kršenja te bolju zaštitu ranjivih skupina. Podupire se i prijedloge za bolje zaštitne mjere protiv zlouporabe sredstava EU-a i naglašava potrebu za obranom neovisnosti pravosuđa, slobode medija i demokratskih prava.

Rasprava u utorak i glasanje u srijedu održavaju se uoči objave izvješća Komisije o vladavini prava za 2025., koja se očekuje u srpnju.

ZASTUPNICI ĆE GLASATI O PRVIM PRAVILIMA EU-a O DOBROBITI PASA I MAČAKA

Parlament će u četvrtak glasati o svom stajališta za prve EU standarde uzgoja, smještaja i postupanja s psima i mačkama.

Nacrtom zakona, kako ga je 3. lipnja 2025. izmijenio Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), utvrđuje se obveza mikročipiranja i registracije svih pasa i mačaka koje drže uzgajivači, prodavatelji i skloništa ili koji se nude na prodaju ili daruju na internetu. Njime se uređuje uvoz u komercijalne svrhe te ulazak pasa i mačaka u EU u nekomercijalne svrhe.

Kako bi se smanjila učestalost nasljednih poremećaja, zastupnici nastoje uvesti stroža pravila za križanje u bližem srodstvu. Uzgoj pasa ili mačaka koji imaju pretjerane konformacijske osobine trebao bi biti zabranjen, kažu oni. Ove životinje, zajedno s osakaćenim psima i mačkama, više se ne smiju koristiti na izložbama ili natjecanjima.

Kako bi se spriječilo iskorištavanje i zaštitili novorođeni psi i mačke, zastupnici traže obvezno razdoblje odmora između trudnoća i razdoblje od najmanje osam tjedana tijekom kojeg se štenci i mačići ne smiju odvojiti od majki.

ZASTUPNICI OCJENJUJU NAPREDAK CRNE GORE I MOLDOVE U PREGOVORIMA O ČLANSTVU U EU-u

U raspravi u utorak zastupnici će ocijeniti napredak Crne Gore i Moldove u procesu pristupanja EU-u. Glasanje će se održati u srijedu.

U izvješću o Moldovi, koje je u svibnju donio Odbor za vanjske poslove, navodi se da moldavska vlada napreduje prema ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU-u i to unatoč znatnim unutarnjim i vanjskim izazovima, kao što su opća ruska invazija na susjednu Ukrajinu i uplitanje Moskve u demokratske procese Moldove. Ovo je prvo izvješće o pripremama Moldove za članstvo u EU-u otkad joj je 2022. dodijeljen status zemlje kandidatkinje.

U svojem izvješću o Crnoj Gori Odbor za vanjske poslove istaknuo je da je Crna Gora jedna od predvodnica u regiji u pogledu napretka u pregovorima o pristupanju EU-u. Zastupnici pozdravljaju napredak zemlje u provedbi reformi i mjera za usklađivanje sa standardima EU-a te pozivaju na zajedničke napore u Crnoj Gori za postizanje političke stabilnosti. To je potrebno s obzirom na ambiciozan vremenski plan te zemlje, koji uključuje i njezino pristupanje EU-u 2028.

Ostale teme na dnevnom redu
Produženje sporazuma o cestovnom prijevozu između EU-a i Ukrajine 
Europski pakt o oceanima
Ugrožena sloboda okupljanja u Mađarskoj
Rasprava o vladavini prava u Španjolskoj
Jordanski kralj Abdullah II. obratit će se Europskom parlamentu
Pokušaj ubojstva potencijalnog predsjedničkog kandidata u Kolumbiji
Trenutačno stanje i daljnje postupanje dvije godine nakon preporuka odbora PEGA i nezakonite uporabe špijunskog softvera
Jačanje ruralnih područja u EU-u kroz kohezijsku politiku
Izborna prava mobilnih građana Unije na izborima za Europski parlament
Dodatna pomoć i dodatna fleksibilnost najudaljenijim regijama pogođenima teškim prirodnim katastrofama i u kontekstu ciklona Chido koji je razorio Mayotte
Dvije godine od razorne željezničke nesreće u Tempiju
Okvirni uvjeti EU-a za konkurentne, učinkovite i održive usluge javnog prijevoza na svim razinama
Makrofinancijska pomoć Egiptu
Digitalna tržišta, digitalni euro, digitalni identiteti: ekonomski poticaji ili trendovi prema distopiji
Institucionalne i političke implikacije procesa proširenja EU-a i globalni izazovi 
Pristupanje Ujedinjene Kraljevine Konvenciji od 2. srpnja 2019. o priznavanju i izvršenju stranih sudskih odluka u građanskim ili trgovačkim pitanjima
Zaštita pčela: promicanje novog dogovora EU-a za oprašivače