Najava plenarne sjednice od 15. do 18. prosinca 2025.
Pregled najvažnijih aktivnosti zastupnika za vrijeme plenarne sjednice od 15. do 18. prosinca
SVEČANA DODJELA NAGRADE SAHAROV ZA ANDRZEJA POCZOBUTA I MZIJU AMAGLOBELI
U utorak u podne predsjednica Roberta Metsola dodijelit će nagradu Saharov za slobodu mišljenja za 2025. Andrzeju Poczobutu iz Bjelorusije i Mzii Amaglobeli iz Gruzije.
Ovo dvoje novinara nalazi se u zatvoru u svojim zemljama pa će ih na svečanosti zastupati njihovi predstavnici.
Andrzej Poczobut je novinar, esejist, bloger i aktivist poljske manjine u Bjelorusiji, poznat po otvorenom kritiziranju Lukašenkova režima. Uhićen je 2021. i osuđen na osam godina zatvora u kažnjeničkoj koloniji. Njegovo se zdravlje otad pogoršalo, ali mu je uskraćena potrebna medicinska skrb, a njegovoj obitelji nije dopušteno da ga posjeti.
Mzia Amaglobeli, gruzijska novinarka i direktorica internetskih medijskih kuća Batumelebi i Netgazeti, uhićena je u siječnju 2025. zbog sudjelovanja u protuvladinim prosvjedima. U kolovozu je osuđena na dvije godine zatvora, čime je postala prva politička zatvorenica u Gruziji od proglašenja neovisnosti. Saznajte više o ovogodišnjim dobitnicima ovdje.
Konferencija za medije predsjednice Metsole i predstavnika laureata održat će se prije svečanosti na plenarnoj sjednici, u utorak, 16. prosinca, u 11:30 u konferencijskoj dvorani Daphne Caruana Galizia. Predstavnici dobitnika Nagrade Saharov za 2025. i ostali koje su ušli u uži izbor također će sudjelovati na hibridnom medijskom seminaru od 9 do 11:15 u utorak, 16. prosinca. Za više informacija obratite se na media-seminars@europarl.europa.eu
Odbori za vanjske poslove i razvoj i Pododbor za ljudska prava održat će raspravu s Annom Kietlińskom i Robertom Tyszkiewiczom (koji predstavljaju Andrzeja Poczobuta) te Irmom Dimitradze i Hatiom Jinjikhadzeon (koji predstavljaju Mziju Amaglobeli) u ponedjeljak 15. prosinca od 19 do 20:30. Svečanost i konferencija za medije prenosit će se na multimedijskim internetskim stranicama Parlamenta i na platformi EbS+.
Kontekst
Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po sovjetskom fizičaru i političkom disidentu Andreju Saharovu, najviša je nagrada EU-a za ljudska prava. Parlament je od 1988. svake godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama kao priznanje za njihov rad u jednom od sljedećih područja: obrana ljudskih i temeljnih prava, sloboda izražavanja, zaštita prava manjina, poštovanje međunarodnog prava, razvoj demokracije i obrana vladavine prava.
Poveznice
Priopćenje za medije EP-a: Andrzej Poczobut i Mzia Amaglobeli: dobitnici Nagrade Saharov za 2025. (22.10.2025.)
Multimedijski paket – Nagrada Saharov za 2025.
PRIORITETI PARLAMENTA ZA SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA U PROSINCU
U srijedu ujutro, u raspravi s Europskom komisijom i danskim predsjedništvom Vijeća, zastupnici će iznijeti svoja očekivanja od sastanka na vrhu EU-a 18. i 19. prosinca.
Očekuje se da će se zastupnici usredotočiti na trenutačne napore Europe da osigura pravedan i trajan mir za Ukrajinu, odnose sa SAD-om i stratešku autonomiju EU-a. Na sastanku na vrhu čelnici i čelnice EU-a osvrnut će se i na stanje na Bliskom istoku, sljedeći dugoročni proračun EU-a (Višegodišnji financijski okvir), strategiju proširenja EU-a te načine upravljanja migracijskim tokovima, osiguravanja zaštite granica i jačanja konkurentnosti Europe.
EU POSTUPNO UKIDA UVOZ RUSKOG PLINA
Zastupnici će u srijedu odobriti novi zakon kojim se zabranjuje uvoz ruskog prirodnog plina kako bi se spriječilo da Ruska Federacija energetsku sigurnost EU-a koristi kao oružje.
Pregovarači Parlamenta i Vijeća 3. prosinca 2025. postigli su privremeni dogovor o nacrtu zakona. Rusko tržište ukapljenog prirodnog plina (UPP) bit će zabranjeno u EU-u nakon što uredba stupi na snagu početkom 2026. Uvoz plina iz plinovoda postupno će se ukinuti do 30. rujna 2027. Novim se zakonom utvrđuju i sankcije za države članice, a koje se primjenjuju na gospodarske subjekte u slučaju kršenja. Rasprava će se održati dan prije glasanja, u utorak ujutro.
Kontekst
Ovaj zakonodavni prijedlog odgovor je na sustavnu upotrebu opskrbe energijom od strane Rusije kao oružja, što je obrazac dokumentiran tijekom gotovo dva desetljeća koji eskalira nakon opće invazije na Ukrajinu 2022. Invazija je dovela do daljnje namjerne manipulacije tržištem, uključujući Gazpromovo dosad nezabilježeno nedovoljno punjenje skladišta u EU-u i nagle zastoje u cjevovodima, zbog čega su cijene energije narasle do osam puta više nego prije krize.
Poveznice
EP think tank: Postupno ukidanje uvoza fosilnih goriva iz Rusije
Besplatne fotografije, video i audio materijali
POJEDNOSTAVNJENJE PRAVILA O ODRŽIVOSTI I DUŽNOJ PAŽNJI
Parlament će u utorak usvojiti sporazum postignut s vladama EU-a o pojednostavljivanju zahtjeva za izvještavanje o održivosti i dužnoj pažnji poduzeća.
U skladu s dogovorom postignutim s državama članicama 9. prosinca 2025., poduzeća iz EU-a koja u prosjeku zapošljavaju 1 000 radnika i čiji je neto godišnji promet veći od 450 milijuna EUR morat će dostavljati izvješća o socijalnoj i okolišnoj održivosti. Isto će vrijediti i za poduzeća izvan EU-a koja na zajedničkom tržištu ostvaruju više od 450 milijuna EUR. Poduzeća s manje od 1 000 zaposlenika moći će odbiti dostaviti informacije koje premašuju ono što je utvrđeno u dobrovoljnom standardu. Samo vrlo velika poduzeća s više od 5 000 zaposlenika i neto godišnjim prometom većim od 1,5 milijardi EUR morat će provesti dubinsku analizu, ali više neće morati pripremati planove tranzicije. U skladu s ažuriranim pravilima poduzeća će biti odgovorna za štetu prouzročenu kršenjem svojih obveza dužne pažnje na nacionalnoj razini, a ne na razini EU-a, te će se suočiti s nižim kaznama.
Kontekst
Ažurirana pravila o održivosti dio su Komisijina paketa pojednostavnjenja Omnibus I. Predstavljena su u veljači 2025. kako bi se smanjila birokracija i poduzećima olakšala usklađenost s pravilima o održivosti, čime se potiče konkurentnost EU-a. Nakon zakašnjele primjene obveza izvješćivanja o održivosti i dužne pažnje, ovim ih se prijedlogom nastoji pojednostavniti i smanjiti administrativno opterećenje za poduzeća.
Poveznice
Proces donošenja zakonodavnog akta
Izvjestitelj: Jörgen Warborn (EPP, Švedska)
https://www.europarl.europa.eu/meps/hr/197405/JORGEN_WARBORN/home
KRČENJE ŠUMA: GLASANJE O DOGOVORU ZA ODGODU I POJEDNOSTAVNJENJE PRAVILA
Zakonodavstvom EU-a o krčenju šuma, donesenim 2023., nastoji se suzbiti klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti tako što se osigurava da proizvodi koji se prodaju u EU-u ne potječu s iskrčenog zemljišta.
Parlament će glasati u srijedu o privremenom političkom dogovoru s Vijećem o jednogodišnjoj odgodi Uredbe EU-a o krčenju šuma za sva poduzeća. Veliki gospodarski subjekti i trgovci morat će primjenjivati Uredbu od 30. prosinca 2026., a mali gospodarski subjekti – privatne osobe i poduzeća s manje od 50 zaposlenika i godišnjim prometom manjim od 10 milijuna EUR – od 30. lipnja 2027.
Sporazumom se smanjuju i obveze mikro i malih primarnih subjekata, koji će morati podnijeti samo jednokratnu pojednostavljenu deklaraciju, čime će se poduzećima olakšati usklađivanje sa zakonom, a da se pritom ne ugroze njegovi ciljevi. Odgovornost za podnošenje izjave o postupanju s dužnom pažnjom snosit će tvrtka koja prvi put stavlja relevantni proizvod na tržište EU-a, a ne poduzeća koja ga na tržište stavljaju naknadno.
Kontekst
Parlament je 19. travnja 2023. donio izvornu uredbu. Njome se nastoje suzbiti klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti sprečavanjem krčenja šuma povezanog s potrošnjom kakaa, kave, palminog ulja, soje, drva, gume i proizvoda od goveda u EU-u. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da je od 1990. do 2020. zbog krčenja šuma izgubljeno 420 milijuna hektara šuma, što je područje veće od područja EU-a. Potrošnja u EU-u odgovorna je za oko 10 % globalnog krčenja šuma. Palmino ulje i soja čine više od dvije trećine.
Poveznice
EP think tank: Prema robi i proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma u EU-u (7.9.2022.)
Informativni članak Komisije o krčenju šuma
Besplatne fotografije, videozapisi i audio materijali
POTICANJE POTPORE EU-a ULAGANJIMA U OBRANU
Zastupnici u Europskom parlamentu odobrit će mjere za jačanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze usmjeravanjem sredstava EU-a na obranu.
Zakonodavstvo je dio plana ReArm Europe i o njemu će se raspravljati u ponedjeljak, a glasati u utorak. Pregovarači Parlamenta i Vijeća postigli su 5. studenoga 2025. neformalni dogovor. Cilj je povećati financiranje ulaganja u obranu izmjenom postojećih programa EU-a – Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP), Obzora Europa, Europskog fonda za obranu (EDF), programa Digitalna Europa (DEP) i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) – kako bi se omogućilo usmjeravanje sredstava EU-a u obranu.
Kontekst
Cilj je prijedloga Europske komisije, predstavljenog 22. travnja 2025., potaknuti ulaganja u obranu u okviru proračuna EU-a kao dio plana ReArm Europe. Kao odgovor na sve veće geopolitičke prijetnje, zakonom se nastoji ojačati europska obrambena tehnološka i industrijska baza (EDTIB) financiranjem iz postojećih proračuna. Plan je uslijedio nakon objave zajedničke bijele knjige „Europska obrana – spremnost 2030.” o jačanju strateške autonomije i konkurentnosti EU-a u području obrane.
Poveznice
Služba EP-a za istraživanja: Povećanje ulaganja EU-a u obranu
Besplatne fotografije, video i audio materijali
EU-MERCOSUR: DODATNE MJERE ZA ZAŠTITU POLJOPRIVREDE EU-a
Parlament će u utorak glasati o zaštitnim mehanizmima pri uvozu poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura.
Nacrtom uredbe utvrđuje se kako EU može privremeno suspendirati carinske povlastice na poljoprivredne proizvode iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja, ako taj uvoz šteti proizvođačima iz EU-a. Odbor za međunarodnu trgovinu usvojio je svoje stajalište prošlog ponedjeljka. Nakon glasanja na plenarnoj sjednici Parlamenta mogu započeti pregovori s Vijećem o konačnoj verziji zakona.
Kontekst
Bilateralna zaštitna klauzula ugrađena je u dva sporazuma: Privremeni trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura te Sporazum o partnerstvu između EU-a i Mercosura. Oba će se morati ratificirati: trgovinski sporazum glasanjem u Europskom parlamentu, a Sporazum o partnerstvu glasanjem u Europskom parlamentu te u svim državama članicama.
Poveznice
Trgovinski odnosi EU-a i Mercosura
INICIJATIVA „MOJ GLAS, MOJ IZBOR” O DOSTUPNOM POBAČAJU
Zastupnici će u utorak raspravljati i u srijedu glasati o prijedlogu za uspostavu financijskog mehanizma kojim bi se ženama osigurao pristup sigurnom i zakonitom pobačaju diljem EU-a.
Na plenarnoj sjednici preispitat će se europska građanska inicijativa „Moj glas, moj izbor: za siguran i pristupačan pobačaj”, u kojoj je prikupljeno više od milijun provjerenih potpisa. Također će se nakon toga, u podne, glasati o povezanom nacrtu rezolucije. Napominjući da mnoge žene u Europi još uvijek nemaju potpun pristup sigurnom i zakonitom pobačaju, u tekstu se poziva Komisiju da uspostavi financijski mehanizam sudjelovanja otvoren za sve zemlje EU-a na dobrovoljnoj osnovi i uz potporu sredstava EU-a, kako bi zemlje sudionice mogle jamčiti pristup sigurnom pobačaju u skladu sa svojim domaćim zakonima.
Poveznice
Izvjestitelj Abir Al-Sahlani (Renew, Švedska)
Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost
KOMISIJA PREDSTAVLJA PLAN EU-a ZA CJENOVNO PRISTUPAČNO STANOVANJE
U utorak će zastupnici i Komisija raspravljati o tome kako osigurati pristup cjenovno pristupačnom stanovanju diljem EU-a.
Komisijin plan za cjenovno pristupačno stanovanje trebao bi uključivati posebnu strategiju izgradnje i jednostavnije administrativne postupke za ubrzanje obnove postojećeg stambenog fonda. Zastupnici će se tijekom rasprave vjerojatno usredotočiti na nedostatak kvalificiranih radnika u građevinskom sektoru, moguću reviziju pravila o državnim potporama kako bi se potaknula izgradnja i suradnja s privatnim sektorom. Tijekom rasprave vjerojatno će se istaknuti i važnost obnove u urbanim i ruralnim područjima.
Kontekst
Poseban odbor za stambenu krizu u EU-u osnovan je 30. siječnja 2025. kako bi predložio rješenja za pristojno, održivo i cjenovno pristupačno stanovanje za sve europske građane. Parlament bi trebao usvojiti nacrt izvješća o stambenoj krizi u EU-u u prvoj polovici 2026.
Poveznice
EP think tank: Koordinirani pristup EU-a stanovanju (svibanj 2025.)
30. OBLJETNICA POTPISIVANJA DAYTONSKO-PARIŠKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Daytonski sporazum, potpisan 14. prosinca 1995., okončao je rat u Bosni i Hercegovini koji je uslijedio nakon raspada bivše Jugoslavije početkom 1990-ih.
Parlament će u četvrtak obilježiti potpisivanje sporazuma kojim je osiguran trajan mir u Bosni i Hercegovini. Trideset godina nakon potpisivanja, BiH je zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, ali se i dalje suočava s kontinuiranim institucionalnim krizama te je i dalje ugrožena separatističkim akcijama. Parlament u svojim izvješćima ističe mirovni sporazum iz Daytona kao kamen temeljac mira i stabilnosti u BiH. Zastupnici u Europskom parlamentu očekuju da se osigura potpuno poštovanje i provedba načela podjele vlasti u zemlji, kao i jednakost triju konstitutivnih naroda i drugih građana, što je ključno za napredak u pogledu europske integracije Bosne i Hercegovine.
Poveznice
Ostale teme na dnevnom redu
Reforma zajedničke poljoprivredne politike
Predstavljanje automobilskog paketa
Paket mjera za mreže i rješavanje problema povećanja cijena energije
Vojna mobilnost – obrambena spremnost
Strategija za potrošače do 2030.
Izmjena Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova
Utjecaj geopolitičke situacije na europske pacijente i njihov pristup lijekovima
Predstavljanje plana EU-a za kardiovaskularno zdravlje
Dekarbonizacija i modernizacija ribarstva EU-a te razvoj i upotreba ribolovnog alata
Dramatičan globalni porast nasilnih napada na humanitarne radnike i novinare
Digitalizacija i algoritamsko upravljanje na radnom mjestu
Provedba proračunske uvjetovanosti
Europski sustav zaštite demokracije i vanjsko upletanje
Najnoviji događaji u Palestini i Libanonu
Odnosi između EU-a i Saudijske Arabije
Kontinuirani bjeloruski hibridni napadi na Litvu
Obvezno licenciranje patenata u kriznim situacijama
Hitna potreba za borbom protiv diskriminacije u EU-u putem Horizontalne direktive o suzbijanju diskriminacije
Slučajevi proruske špijunaže u Europskom parlamentu