Najava plenarne sjednice Europskog parlamenta

TRI GODINE RATA: ZASTUPNICI ĆE OPET IZRAZITI NEPOKOLEBLJIVU POTPORU UKRAJINI 

U utorak i srijedu zastupnici će analizirati posljedice trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine te represije nad onima koji prosvjeduju zbog ubojstva Alekseja Navaljnog.  

U raspravi u utorak ujutro s predstavnicima Europske komisije i Vijeća, zastupnici će obilježiti tri godine otkako je Moskva pokrenula okrutnu vojnu invaziju na Ukrajinu. O rezoluciji će se glasati na plenarnoj sjednici u ožujku.

U rezoluciji donesenoj u siječnju 2025. Parlament je ponovio svoju čvrstu potporu Kijevu te je pozvao Rusiju da odmah prekine sve vojne aktivnosti i povuče se iz Ukrajine.  Zastupnici su također pozvali EU da proširi sankcije protiv ruskih medijskih kuća koje provode kampanje dezinformiranja i manipulacije informacijama kako bi se opravdavao agresivni rat Kremlja.

U zasebnoj raspravi u srijedu ujutro zastupnici će razmotriti nastavak represije Kremlja nad ruskom političkom oporbom, godinu dana nakon ubojstva Alekseja Navaljnog. Navaljni, jedan od najpoznatijih ruskih aktivista za borbu protiv korupcije, oporbeni političar i gorljivi kritičar Vladimira Putina, umro je pod tajanstvenim okolnostima u udaljenoj kažnjeničkoj koloniji na ruskom Arktiku 16. veljače 2024. dok je služio dugu zatvorsku kaznu na temelju izmišljenih optužbi. Nakon njegove smrti Europski parlament donio je rezoluciju kojom se ruska država, a posebno predsjednik Putin, proglašavaju odgovornima.

U srijedu poslijepodne Parlament će s predstavnicima poljskog predsjedništva Vijeća i Europske komisije raspravljati o potrebi za ciljanom potporom regijama EU-a koje graniče s Rusijom, Bjelarusom i Ukrajinom.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

ZASTUPNICI ĆE RASPRAVLJATI O PLANU KOMISIJE ZA KONKURENTNOST I O PRIORITETIMA ZA 2025.

U srijedu će Ursula von der Leyen predstaviti program rada Komisije za 2025. te ključne mjere i zakonodavne inicijative planirane za ovu godinu.

U drugoj poslijepodnevnoj raspravi zastupnici će s predstavnicima Komisije i Vijeća raspravljati o nedavno predstavljenoj strategiji EU-a za ponovnu uspostavu konkurentnosti i osiguravanje održivog blagostanja. Taj takozvani Kompas konkurentnosti obuhvaća tri ključna područja djelovanja: inovacije, dekarbonizaciju i sigurnost. Također ističe pet takozvanih horizontalnih pokretača konkurentnosti: pojednostavnjenje, smanjenje prepreka jedinstvenom tržištu, financiranje konkurentnosti, promicanje vještina i kvalitetnih radnih mjesta te bolja koordinacija politika na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

U programu rada detaljno se utvrđuje kako Komisija namjerava provesti političke smjernice koje je Ursula von der Leyen predstavila Europskom parlamentu u srpnju 2024. Smjernice su fokusirane na održivo blagostanje i konkurentnost, obranu i sigurnost, jačanje socijalnog modela EU-a, kvalitetu života, zaštitu demokracije i očuvanje vrijednosti EU-a, globalnu Europu i otpornost EU-a na buduće izazove.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O PRIJETNJAMA UVOĐENJEM CARINA OD STRANE TRUMPOVE ADMINISTRACIJE

Zastupnici će u utorak razmotriti trenutačno stanje trgovinskih odnosa EU-a i SAD-a, multilateralizam i moguće odgovore EU-a ako Sjedinjene Države uvedu carine na europske proizvode.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će „apsolutno” uvesti carine usmjerene na EU, pozivajući se na pritužbe zbog djelovanja EU-a protiv američkih tehnoloških poduzeća i trgovinskog deficita u robnoj razmjeni. Također je zaprijetio da će iskoristiti carine kako bi pritisnuo Dansku da preda Grenland. Predsjednik Trump nedavno je najavio 25-postotnu carinu na robu iz Kanade i Meksika, koju je kasnije odgodio za mjesec dana, kao i carine u iznosu od 10 posto na uvoz iz Kine.

Parlament se zalaže za multilateralizam i pozvao je na hitnu reformu Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Vodeći zastupnici u Europskom parlamentu nedavno su izjavili da je „imperativ da SAD i EU blisko surađuju na obrani multilateralizma i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”. U međuvremenu je EU ojačao instrumente koji su mu na raspolaganju za zaštitu trgovine, koji sada uključuju instrument za borbu protiv prisile osmišljen kako bi se EU-u omogućilo da kao krajnju mjeru odgovori na gospodarsku ucjenu strane zemlje.

Trgovinski suficit EU-a u robnoj razmjeni sa Sjedinjenim Državama iznosi 154 milijarde eura, dok SAD zadržava suficit u uslugama s EU-om od 104 milijarde eura. To dovodi do ukupnog trgovinskog suficita EU-a od tri posto u odnosu na ukupni trgovinski tok od 1,5 bilijuna eura. SAD je 2023. bio najveći partner za izvoz robe iz EU-a i drugi najveći partner za uvoz robe iz EU-a.

Poveznice
Priopćenje za medije: Vodeći zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na nastavak transatlantske suradnje
Statistika o međunarodnoj trgovini robom između SAD-a i EU-a (Eurostat)
Trgovinski odnosi EU-a sa Sjedinjenim Američkim Državama (Komisija)
Instrumenti trgovinske zaštite
Odbor za međunarodnu trgovinu

PARLAMENT RASPRAVLJA O PREDSTOJEĆOJ STRATEGIJI EU-a ZA BLISKI ISTOK

U utorak poslijepodne zastupnici će s predstavnicima Komisije i poljskog predsjedništva Vijeća raspravljati o planiranoj strategiji EU-a za Bliski istok.

U ljeto 2024., tijekom predstavljanja svojeg političkog programa Parlamentu, Ursula von der Leyen izjavila je da će aktivna suradnja EU-a s Bliskim istokom biti jedan od njezinih prioriteta ako bude ponovno izabrana za predsjednicu Komisije. U mandatnom pismu predsjednice von der Leyen upućenom Kaji Kallas, objavljenom u jesen 2024., nova visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku zadužena je da predstavi sveobuhvatnu strategiju EU-a za Bliski istok „imajući na umu završetak rata u Gazi”. Naglašeno je da bi strategija trebala biti usmjerena na promicanje „svih koraka potrebnih za dvodržavno rješenje i jačanje partnerstava s ključnim regionalnim dionicima”.

U svojem godišnjem izvješću o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, usvojenom 30. siječnja, zastupnici u Odboru za vanjske poslove zahtijevaju da se strategija EU-a za Bliski istok „iznese u prvim mjesecima mandata novog Kolegija te da se uzme u obzir u predstojećem višegodišnjem financijskom okviru kako bi imala bilo kakav konkretan učinak na situaciju koja se brzo pogoršava.”

Poveznice
Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju, 18.7.2024.
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal: Stanje u Izraelu i Gazi


PARLAMENT RASPRAVLJA O POLITIČKOJ KRIZI U SRBIJI

Zastupnici će u utorak s predstavnicima poljskog predsjedništva i Komisije procijeniti razvoj događaja u Srbiji, gdje je urušavanje nadstrešnice željezničkog kolodvora izazvalo antikorupcijski pokret i studentske prosvjede protiv vlade.

Petnaest osoba poginulo je u urušavanju betonske nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. studenoga 2024. Nakon katastrofe, deseci tisuća ljudi izašli su na ulice tražeći odgovornost vlade i prosvjedujući protiv korupcije. Kao odgovor na to, srbijanski premijer Miloš Vučević podnio je ostavku, ali to nije zadovoljilo prosvjednike. Višemjesečni prosvjedi postali su simbol općeg nezadovoljstva stanjem vladavine prava u Srbiji i predstavljaju dosad najveći izazov godinama neupitnome čelniku predsjedniku Aleksandru Vučiću.

U otvorenom pismu objavljenom 5. veljače 2025. povjerenica za proširenje Marta Kos pozvala je na potpunu, nepristranu i brzu istragu incidenata čija su meta bili prosvjednici.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O PRIJETNJAMA SUVERENITETU EU-a NAD KOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTUROM

Europarlamentarci i Komisija u četvrtak će ocijeniti napredak EU-a u smanjenju strateške ovisnosti u području kritične komunikacijske infrastrukture.

Očekuje se da će zastupnici tijekom rasprave izraziti zabrinutost da bi države članice mogle pribjeći alternativnim dobavljačima državne komunikacijske infrastrukture prije nego što suvereni sustav EU-a, IRIS2  (Infrastruktura za otpornost, međusobnu povezanost i sigurnost putem satelita) postane operativan 2030. godine.

Europski parlament podržao je uvođenje sustava IRIS2 u veljači 2023. Komisija je u prosincu 2024. s konzorcijem SpaceRISE potpisala ugovor za program IRIS2, multiorbitalnu konstelaciju od 290 satelita. Tim će se partnerstvom razviti, uvesti i upravljati novim satelitskim sustavom Europske unije, što je važan napredak u jamčenju europskog komunikacijskog suvereniteta i sigurne povezivosti.

Poveznice
Priopćenje za medije: Zastupnici podržali uvođenje novih satelita EU-a za zaštitu vladinih komunikacija (14. veljače 2023.)
Istraživanje EP-a: Kako Parlament pomaže EU-u u uvođenju vlastite satelitske konstelacije?
IRIS2: nova sigurna satelitska konstelacija EU-a
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

KONTROLA IZVOZA ČIPOVA ZA UMJETNU INTELIGENCIJU KOJE PROVODI SAD: RASPRAVA S KOMISIJOM

Zastupnici će u utorak raspravljati o tome kako odgovoriti na odluku SAD-a da ograniči izvoz čipova koji se koriste za modele umjetne inteligencije u određene države članice EU-a.

Ograničenja izvoza, koja je Bidenova administracija na odlasku donijela u siječnju 2025., pozivajući se na sigurnosne razloge, utjecat će na 120 zemalja diljem svijeta, uključujući Kinu, ali i 17 država članica EU-a (Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Češku, Estoniju, Grčku, Mađarsku, Latviju, Litvu, Luksemburg, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju).

U usmenom pitanju Komisiji, zastupnici kažu da odluka predstavlja značajan izazov funkcioniranju jedinstvenog tržišta EU-a jer dijeli države članice na različite razine i ugrožava zajednički pristup EU-a umjetnoj inteligenciji.

Parlament je 2023. donio zakonodavstvo za poticanje domaće industrije čipova u EU-u kako bi se ojačala strateška autonomija i sigurnost Europe.

Kontekst

Umjetna inteligencija i strojno učenje zahtijevaju velike količine računalne snage i namjenskog hardvera –grafičkih procesorskih jedinica. Ovi specijalizirani računalni čipovi brži su od običnih procesora u zadacima strojnog učenja.

Poveznice
Usmeno pitanje o američkoj kontroli izvoza čipova za umjetnu inteligenciju: izazov za jedinstvo i tehnološku suverenost EU-a
Dokumentacija o postupku
Priopćenje za medije (11. srpnja 2023.): Poluvodiči: Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili zakonodavstvo za poticanje industrije čipova u EU-u
Istraživanje EP-a: Akt EU-a o čipovima: Osiguravanje opskrbe poluvodičima u Europi
Podcast o znanosti i tehnologiji: Europa i novi hardver za umjetnu inteligenciju

ZASTUPNICI RASPRAVLJAJU O SPORAZUMU O SLOBODNOJ TRGOVINI IZMEĐU EU-a I MERCOSURA

Zastupnici će u četvrtak preispitati sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura u kontekstu rastućeg unilateralizma i zabrinutosti zbog utjecaja na europsku poljoprivredu.

Komisija i zemlje osnivačice Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) 6. prosinca 2024. postigle su politički dogovor o partnerstvu, za čije je stupanje na snagu potrebno zeleno svjetlo Parlamenta. Ključni zastupnici u Europskom parlamentu pozdravili su sporazum koji je sklopljen nakon godina pregovora, no dio zastupnika izrazio je zabrinutost u pogledu transparentnosti dogovora i njegovog mogućeg učinka na poljoprivrednike u EU-u.

Sporazum o slobodnoj trgovini dio je šireg partnerstva s Mercosurom koje obuhvaća politički dijalog i suradnju. Pregovori koji su prvotno zaključeni 2019. ponovno su otvoreni kako bi se ojačale obveze u pogledu održivosti. Ako se ratificira, sporazumom postignutim u prosincu postupno bi se ukinule carine na 91 % izvoza EU-a u Mercosur i 92 % izvoza Mercosura u EU. Osjetljivi poljoprivredni uvoz kontrolirao bi se kvotama, pristojbama unutar kvote, produljenim razdobljima postupnog uvođenja i zaštitnim mjerama za uklanjanje mogućih poremećaja na tržištu.

Sporazum je u postupku pravne revizije. Nakon što se prevede na sve službene jezike EU-a, Komisija će ga proslijediti Parlamentu i vladama država članica na odobrenje. Kao i za svaki trgovinski sporazum, Parlament mora dati svoju suglasnost prije njegova sklapanja i stupanja na snagu.

Poveznice
Rasprava Odbora za trgovinu s povjerenikom Marošem Šefčovičem o Sporazumu između EU-a i Mercosura (16. siječnja 2025.)
Priopćenje za medije – EU – Mercosur: vodeći trgovinski zastupnici pozdravljaju mogući zaključak sutra (05.12.2024.)
Sporazum između EU-a i Mercosura (Komisija)
Odbor za međunarodnu trgovinu

PARLAMENT RASPRAVLJA O POVLAČENJU SAD-aA IZ SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE I PARIŠKOG SPORAZUMA

Zastupnici će u srijedu preispitati nedavnu odluku nove američke administracije da se povuče iz niza međunarodnih organizacija i sporazuma.

Nakon inauguracije 20. siječnja 2025., predsjednik Trump potpisao je velik broj izvršnih naloga kojima se utvrđuju prioriteti nove vlade SAD-a, uključujući povlačenje te zemlje iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO - WHO) i Pariškog sporazuma o ublažavanju klimatskih promjena.

Predsjednik Trump najavio je i obustavu razvojne pomoći (uz vrlo ograničene iznimke) na tri mjeseca te je poduzeo korake kako bi pokušao zatvoriti američku međunarodnu agenciju za pomoć (USAID), čije će osoblje biti stavljeno na administrativni dopust od 7. veljače. Uz predstavnike Komisije, zastupnici će raspravljati o utjecaju tih odluka na međunarodnoj razini i o budućem sudjelovanju EU-a u tim globalnim inicijativama.

Kontekst

Ovo je drugi put da je SAD pokrenuo proces povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije i Pariškog sporazuma. Tijekom prve Trumpove administracije (2017. – 2021.) SAD je u studenome 2019. službeno obavijestio o povlačenju iz Pariškog sporazuma (čiji je učinak tada trajao 12 mjeseci.) Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti predsjednik Biden opozvao je odluku, a SAD se službeno ponovno pridružio sporazumu u veljači 2021. Predsjednik Trump također je započeo proces povlačenja iz WHO-a 2020., ali nikada nije dovršen, a Bidenova administracija je poništila odluku.

Poveznice
Strategija EU-a za globalno zdravlje (Europska komisija)
Globalno djelovanje EU-a u području klime (Europska komisija)
UN izražava žaljenje zbog izlaska SAD-a iz globalne suradnje u području zdravlja i sporazuma o klimatskim promjenama (21. siječnja 2025.)
Primjedbe SZO-a o najavi SAD-a o namjeri povlačenja (21. siječnja 2025.)
Multimedijski centar EP-a – odnosi EU-a i SAD-a

PARLAMENT RASPRAVLJA O PORASTU NASILJA BANDI U ŠVEDSKOJ

U ponedjeljak poslijepodne zastupnici i Komisija raspravljat će o eskalaciji organiziranog kriminala u Švedskoj.

Švedska se trenutačno bori s valom nasilja bandi, koje često uključuje tinejdžere regrutirane od strane kriminalnih mreža za izvođenje nasilnih djela, uključujući vandalizam, bombaške napade i ugovorena ubojstva. Samo u siječnju 2025. zabilježeno je oko 30 eksplozija povezanih s bandama, često u stambenim područjima i uglavnom koncentriranih u glavnom gradu Stockholmu.

Plenarna rasprava održat će se nakon nedavnog ubojstva na visokoj razini iračkog antiislamskog aktivista Salwana Momike u Södertäljeu. Momiku, koji je privukao međunarodnu pozornost paljenjem primjeraka Kurana na javnim mjestima u Švedskoj 2023., 29. siječnja ubili su napadači čiji su identiteti još uvijek nepoznati. Ubojstvo su prenosili uživo na aplikaciji TikTok.

Očekuje se da će zastupnici tijekom rasprave pozvati EU da osigura da veliki tehnološki divovi poduzmu mjere protiv grupnog novačenja djece i tinejdžera na svojim platformama.

Poveznice
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

ZDRAVSTVENI SEKTOR: RJEŠAVANJE PROBLEMA NEDOSTATKA RADNE SNAGE I RADNIH UVJETA 

U utorak će zastupnici i Komisija raspravljati o potrebama EU-a za radnom snagom u zdravstvenom sektoru i o tome kako osigurati kvalitetna radna mjesta u njemu.

Svjetska zdravstvena organizacija očekuje da će do 2030. u EU-u nedostajati 4,1 milijun zdravstvenih radnika, unatoč tome što ima više zdravstvenih radnika i njegovatelja nego ikad prije. S obzirom na manjak radne snage koji će se vjerojatno povećati u nadolazećim godinama zbog starenja postojećih zaposlenika u zdravstvu, očekuje se da će zastupnici pozvati na donošenje mjera za rješavanje tog problema.

Prema nedavnoj studiji Eurofounda, zdravstvena i socijalna skrb jedan je od sektora EU-a s najočitijim strukturnim manjkom radne snage. Nestašice su posljedica pandemije bolesti COVID-19, razlika u ponudi i potražnji te nedostatka planiranja i predviđanja.

U zasebnoj raspravi u srijedu navečer zastupnici i Komisija raspravljat će i o mentalnom zdravlju mladih u Europi.

Poveznice
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije: „Od velikog iscrpljivanja do velike privlačnosti: borba protiv velike ostavke zdravstvenih djelatnika i njegovatelja”
Studija Eurofounda: „Mjere za rješavanje problema nedostatka radne snage: pouke za buduću politiku”
Služba EP-a za istraživanja: Zdravstvena skrb u EU-u: Rješavanje problema hitnog nedostatka radne snage i osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta
Služba EP-a za istraživanja: Poticanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada koje se mijenja
Multimedijski centar EP-a: besplatne fotografije, video i audio materijal

Ostale teme na dnevnom redu

Zastupnici raspravljaju o stanju gospodarstva EU-a i aktivnostima ESB-a s Christine Lagarde
Sedam godina nakon ubojstava Jána Kuciaka: prijetnje novinarima u EU-u
Eskalacija nasilja u Demokratskoj Republici Kongu
Gruzija: Zastupnici će osuditi nastavak policijskog nasilja nad prosvjednicima
Suradnja konzervativaca i krajnje desnice kao prijetnja konkurentnosti u EU-u
Opća deklaracija o ljudskim pravima: potreba da Europska unija doprinese rješavanju humanitarne krize osoba nestalih u ratovima i sukobima
Poticanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u vrijeme prijelaza na tržištu rada
Zaštita sustava međunarodnog pravosuđa i njegovih institucija, posebno Međunarodnog kaznenog suda i Međunarodnog suda pravde
Prekogranično priznavanje isprava o građanskom stanju istospolnih parova i njihove djece na području EU-a